Nuklearno oružje nije dovoljno da se zaustavi ruska invazija Baltika, NATO mora izgraditi konvencionalnu moć

B-52 Stratofortress predvodi formaciju zrakoplova koja uključuje dva poljska F-16, četiri američka F-16, dva njemačka Eurofighter Typhoons i četiri švedske Gripena iznad Baltičkog mora, 9. juna, 2016. godine (Foto: Dvidshub)

NATO će morati ojačati konvencionalne snage na Baltiku jer taktičko nuklearno oružje nije vjerodostojno sredstvo odvraćanja, zaključuje se u studiji RAND korporacije


Iako je raspad Varšavskog pakta bio pobjeda NATO-a, suočavanje s današnjom Rusijom se čini složenijim. Čak i ako NATO pribjegne taktičkom nuklearnom oružju, još uvijek ne može spasiti baltičke države od ruske invazije.

To je zaključak RAND korporacije iz 2019. godine. Prema studiji, nuklearno oružje više nije odvraćajući faktor za Rusiju, jer bi Evropa od taktičke nuklearne razmjene imala mnogo više gubitaka nego Rusija.

Jurišni helikopteri AH-64 Apache polijeću iz američke baze u Njemačkoj Mar. 17, 2021. godine (Foto: Dvidshub)

“Najveća tačka iz ratne simulacije je ta što NATO nema dominaciju u eskalaciji, a Rusija od toga ima koristi”, pokazuje studija. „Razmišljajući o ratu u baltičkim državama, nakon što nuklearni napadi započnu, NATO bi imao mnogo jače vojne poticaje da prekine nuklearne operacije, ako ne i sve svoje operacije, nego što bi to imala Rusija.“

Zapravo, NATO članice su se prvo uhvatile u koštac sa koristima koje bi donijela upotreba nuklearnih bombi. “U našoj vježbi ratne simulacije zapovjednici NATO-a znali su da će ih ruske snage brzo nadjačati i razmotrili su prvu ranu upotrebu NSNW [nestrateškog nuklearnog oružja] kako bi spriječili takav ishod”, napominje se u izvještaju. “Ali, zapovjednici su se pitali, što bi NATO gađao?”

Ruske snage vjerojatno bi izvele dobro raspršeni i brzi napredak u baltičke države, što bi značilo da taktičko nuklearno oružje NATO-a neće pogoditi koncentrirane formacije trupa, već će pasti na civilno stanovništvo, koje bi savez trebao braniti. Ili bi mogli napasti ruske jedinice u Rusiji, što bi rizikovalo stratešku nuklearnu razmjenu. NATO u ovoj simulacijskoj vježbi na kraju odlučuje poslati signal Rusiji, bacajući pet taktičkih nuklearnih bombi na rusku pokretnu raketnu bateriju protuzračne odbrane, odma na granici sa Latvijom.

Nažalost, ratna simulacija je procijenila da će najizgledniji ruski odgovor biti napad taktičkim nuklearnim oružjem na pet zračnih baza NATO-a. „NATO-ova infrastruktura je ranjiva, a šteta nanesena čak i ograničenim brojem nuklearnih napada može znatno degradirati vojne sposobnosti NATO-a; u međuvremenu, Rusija je u stanju da podnese slične nivoe nuklearnih udara na svoje snage. “

Studija se fokusirala na to može li nestrateško nuklearno oružje ili NSNW odbiti ruski napad na Estoniju, Latviju i Litvaniju. Takođe je ilustrovalo kako se strateška slika promijenila od Hladnog rata. Tada je NATO mogao rasporediti prilično velike konvencionalne snage, potpomognute taktičkim nuklearnim oružjem i na kraju američkim strateškim nuklearnim snagama. Ali vremena su se promijenila. “Prijetnja NATO-a i SAD-a eskalacijom do općeg nuklearnog rata zbog ruske invazije na baltičke države ima sumnjiv kredibilitet”, napominje RAND studija.

Ironično, iako je raspad Varšavskog pakta bio pobjeda NATO-a, suočavanje s današnjom Rusijom učinio je složenijim. Tokom hladnog rata, ukoliko bi NATO želio poslati signal Rusiji da se povuče, mogao bi – u teoriji – baciti nuklearnu bombu na državu Varšavskog pakta, bez napada na rusku teritoriju, i tako izbjeći pokretanja strateškog nuklearnog rata.

Američki F-15C Eagles iznad Estonije, nakon završetka zračne vojne vježbe pod nazivom “Baltički trident” (Foto: Dvidshub)

Taj pregovarački čip je nestao. “Ciljevi koje NATO napada nestrateškim nuklearnim oružjem bili bi, od početka rata, ili u samoj Rusiji ili u zemljama NATO-a (tj. Baltičkim državama)”, napominje se u studiji koju je napravio RAND. „Tokom Hladnog rata, NATO je mogao (ukoliko odluči) izvoditi ograničene nuklearne napade na važne vojne ciljeve u zemljama Varšavskog pakta, osim Rusije, tokom sukoba.

U konačnici, NATO će danas morati prikupiti dovoljno konvencionalnih snaga jer taktičko nuklearno oružje nije vjerodostojno sredstvo odvraćanja, zaključuje RAND. „Čak i ako odluči ne eskalirati u opći rat ili izvesti širi napad na ciljeve širom Evrope, Rusija bi mogla nastaviti s ograničenim napadima na vrijedne vojne ciljeve NATO-a. Problem je, dakle, u tome što NATO nema konvencionalne snage potrebne za usporavanje ili zaustavljanje brzog napredovanja Rusije. Snage NSNW same ne mogu nadomjestiti nedostatak NATO-a od tih konvencionalnih snaga, ” zaključuje se u studiji.

Izvor: The National Interest

Podijelite: