Turska je spriječila njemačke snage koje pripadaju vojnoj misiji Evropske unije da izvrše cjelovitu pretragu turskog teretnog broda, za koji se sumnjalo da je transportovao oružje u Libiju, potvrdile su obje zemlje u ponedjeljak
Vojnici fregate Hamburg ukrcali su se preko noći na turski brod Rosaline A, ali morali su napustiti provjere i povući se, nakon što je Turska uputila oštar protest Evropskoj uniji, objavilo je njemačko ministarstvo obrane.
Njemačka fregata je aktivno djelovala u Mediteranu u sklopu misije Irini, čiji je cilj zaustaviti dotok oružja zaraćenim frakcijama u Libiji.
“Kad su vojnici napustili brod, nisu pronašli ništa sumnjivo”, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva odbrane.
Turski sigurnosni izvori rekli su da je Rosalina-A nosila razne materijale poput hrane i boje, te da je tim za pretrage prekršio međunarodno pravo, ne čekajući dozvolu Turske.
Turski izvori su također naglasili da je njemačka fregata prekršila UN-ovu konvenciju o otvorenom moru, koja određuje prava i odgovornosti zemalja u pogledu njihove plovidbe svjetskim okeanima.
Rečeno je da vojnici nisu pronašli ništa, iako su cijelu noć proveli u otvaranju i pregledu kontejnera na brodu.
“Nakon pretrage koja je trajala do ranih jutarnjih sati, vojnici su shvatili da na brodu nema ničega osim humanitarne pomoći, hrane poput keksa i materijala za bojenje i napustili su brod”, rekao je izvor.
Potvrđujući izvještaj u novinskom magazinu Der Spiegel, njemački glasnogovornik rekao je da je Hamburg presreo Rosaline A oko 200 km (125 milja) sjeverno od libijskog grada Bengazija u nedjelju navečer.
Rekao je da je njemački ratni brod slijedio standardnu proceduru, čekajući četiri sata na odobrenje države pod čijom zastavom je brod plovio, a zatim su krenuli u pretragu. Kasnije, kad je turski prigovor stigao, povukli su se.
Sedam zemalja učestvuje u operaciji Irini, uključujući Italiju, Grčku, Francusku, Njemačku, Poljsku, Maltu i Luksemburg, s fregatama i patrolnim avionima
Iako operacija ima za cilj provođenje UN-ovog embarga na oružje prema zaraćenim stranama u Libiji, ona se uglavnom fokusira na pomorske aktivnosti u Mediteranu, dok Haftarova strana, neprijatelj legitimne libijske vlade, i dalje prima oružje i municiju uglavnom zrakom i kopnom, prema izjavama libijskog premijera Fayeza al-Sarraja.
Ujedinjene nacije priznaju libijsku vladu na čelu sa Sarrajem kao legitimnu vlast zemlje.
Rusija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) pružaju oružje i vojnu opremu Haftarovim snagama.
Otprilike 70 letova za opskrbu oružjem sletjelo je na istočne aerodrome, u znak podrške Haftarovim snagama od 8. jula, rekla je Stephanie Williams, zamjenica šefa misije Ujedinjenih naroda u Libiji (UNSMIL), u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UNSC).
U junu je grčka mornarica pokušala zaustaviti turske fregate i turski teretni brod na putu za Libiju, ali kasnije se morala povući nakon upozorenja turske ratne mornarice.
