NATO odbio pružiti podršku Armeniji oko Nagorno Karabaha

Fotografija: Flickr/NATO

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je armenskom predsjedniku Armenu Sarkissianu da vojna alijansa nije ni na jednoj strani tekućeg sukoba oko Nagorno-Karabaha, izvijestila je u srijedu agencija Anadolu

Njemačka novinska agencija (dpa) izvijestila je da je Stoltenberg izrazio neutralnost NATO-a po tom pitanju predsjedniku Armenije, koji je posjetio sjedište NATO-a, nadajući se da će alijansa učiniti “sve što je moguće da zaustavi vojne akcije Azerbejdžana i članice Turske”.

Sarkissian je ranije istog dana posjetio Brisel kako bi zatražio podršku zapadnog vojnog saveza NATO-a i Evropske unije, usred smrtonosnog sukoba sa susjednim Azerbejdžanom.

Armenija, koja ima tradicionalno bliske vojne veze s Rusijom, proteklih sedmica se našla u krvavim borbama sa bivšom sovjetskom republikom Azerbejdžan, iza koje stoji Turska, kao država koja je članica NATO-a.

Iako je Turska izjavila da će pružiti “sva sredstva” podrške bliskom savezniku Azerbejdžanu, porekla je navode o izravnom sudjelovanju u borbama.

Rusija se ustručavala pružiti podršku Armeniji, jer želi sačuvati svoje čvrste veze i sa Azerbejdžanom i sa Turskom.

Sarkissian je boravio u Briselu kako bi se sastao sa Stoltenbergom, predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i drugim visokim zvaničnicima.

Michel je na sastanku s armenskim predsjednikom ponovio “najdublju zabrinutost EU zbog tekućih borbi s velikim humanitarnim troškovima”, navodi se u izjavi na Twitteru.

Pozvao je na hitno poštivanje obnovljenog prekida vatre koji je stupio na snagu tijekom vikenda.

Objavljeno je da je više od 800 ljudi ubijeno u nedavnoj eskalaciji, koja je započela prošlog mjeseca, nad azerbejdžanskom regijom Nagorno-Karabah, koju je okupirala Armenija.

Rusija je dužna podržati Armeniju u slučaju sukoba na armenskom teritoriju. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da trenutne borbe u spornoj regiji Nagorno-Karabaha “ne obavezuju Rusiju da uđe u sukob.”

Armenija je ranije u srijedu izvijestila da je broj stradalih vojnika na njenoj strani porastao za 62, na 834.

Azerbejdžanska strana izvijestila je da je više od 60 civila, uključujući žene i djecu, ubijeno u neselektivnim napadima jermenskih separatista. Međutim nisu prijavili nikakav vojni gubitak.

Armenski premijer Pašinijan kaže da diplomatsko rješenje za Nagorno-Karabah nije moguće

Jermenski premijer Nikol Pašinijan isključio je diplomatsko rješenje krize u Nagorno-Karabahu, rekavši da takvog rješenja još dugo neće biti.

“Sve što je diplomatski prihvatljivo za jermensku stranu … više nije prihvatljivo za Azerbejdžan”, rekao je Pašinijan u video poruci na Facebooku.

Pozvao je građane da se dobrovoljno jave na front Karabaha.

Pašinijan je rekao da bi se Armenija trebala boriti dok se ne pronađe prihvatljivo diplomatsko rješenje.

Izjave Pašinijana uslijedile su nakon što je ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, održao dva odvojena sastanka sa svojim armenskim i azerbejdžanskim kolegama u Moskvi, kako bi razgovarao o provedbi prekida vatre u regiji Nagorno-Karabah.

Izjave jermenskog premijera, Nikole Pašinijana, u kojima se odbacuje diplomatsko rješenje za tekuću krizu u Nagorno-Karabahu ” su nepoštovanje pred pokušajima međunarodne zajednice poduzetim za rješavanje sukoba diplomatskim putem”, izjavio je u srijedu pomoćnik azerbejdžanskog predsjednika.

Teritorij Gornjeg Karabaha, koji su od sredine 1990-ih ilegalno okupirale armenske snage, Ujedinjene nacije smatraju dijelom Azerbejdžana.

Drugi po redu prekid vatre, otkako su započeti sukobi oko okupiranog Nagorno-Karabaha, najavljen je u subotu i stupio na snagu u ponoć, ali Armenija je odmah prekršila primirje izvršivši napade na civile.

Podijelite: