Iako je Washington nesporno vodeća sila u atlantskom savezu, države članice poput Mađarske, koja ima neprijateljske odnose s Ukrajinom, mogla bi staviti veto na njen ulazak u NATO
Ukrajina je umiješana u vojni i politički sukob s Moskvom od 2014. godine, kada je u prozapadnim protestima srušena vlada koju je podržavala Rusija.
Moskva naizgled ne može prihvatiti da Kijev vodi prozapadna vlada i, kao rezultat toga, podržava i naoružava antizapadne pobunjenike u regiji Donbasa, na istoku Ukrajine. Moskva je 2014. okupirala i ukrajinsko poluostrvo Krim.
U 2015. godini vojni sukob između proruskih pobunjenika i ukrajinskih oružanih snaga okončan je prekidom vatre uz posredovanje Njemačke i Francuske.
Uprkos prekidu vatre, sporadične borbe nastavljene su do danas. Nedavno je, vojnim raspoređivanjem snaga blizu ukrajinske granice, Rusija nagovijestila da bi mogla pokrenuti još jednu vojnu operaciju protiv Ukrajine, što bi natjeralo sadašnju ukrajinsku vladu u Kijevu da intenzivira i ubrza svoj politički program za pridruživanje NATO-u.
Ali da li će NATO riskirati da prihvati novu članicu, posebno onu koja je pod direktnom ruskom prijetnjom?
Samo prihvatanje od strane NATO-a rizikuje eskalaciju rata za Ukrajinu, što sve strane žele izbjeći.
Član 5, o kolektivnoj odbrani NATO-a, kaže da će se „oružani napad na jednog ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih“.
U članku se također navodi da će „ako se dogodi takav oružani napad, svako od njih, u vršenju prava na individualnu ili kolektivnu samoodbranu – priznato članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija, pomagati stranci ili strankama“, opterećujući članice saveza sa obavezom da brane napadnutog saveznika “uključujući upotrebu oružane sile, za obnavljanje i održavanje sigurnosti područja sjevernog Atlantika.”
Najbolja opcija za Ukrajinu
Ukrajina se smatra slabijom državom u odnosu na ogromnu rusku vojnu mašineriju, koja se smatra drugom najmoćnijom vojskom na svijetu. Ali Ukrajina dobro zna da se ne može suprotstaviti Moskvi bez spoljne podrške tokom mogućeg rata.
NATO, koji je prvobitno osnovan kako bi se suprotstavio rastućoj moći komunističkog Sovjetskog Saveza, najbolja je opcija za Kijev kada je u pitanju odbrana od Moskve.
“NATO je jedini način da se okonča rat u Donbasu. Ukrajinski MAP (Akcioni plan za članstvo u NATO-u) bit će pravi signal za Rusiju”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy, prozapadni političar.
Također je izrazio nadu da će Ukrajina biti pozvana da se pridruži MAP-u ove godine.
Suočeni s ruskim protivljenjem, koje je namjeru Kijeva da se pridruži zapadnom savezu opisalo kao “ratobornu temu”, Amerikanci djeluju oprezni u pogledu izgleda za ukrajinsko članstvo u NATO-u.
“Mi ih snažno podržavamo, u kontaktu smo s njima … ali to je odluka koju će donijeti NATO”, izjavila je u utorak Jen Psaki, sekretar za medije u Bijeloj kući.
Retorika američkih zvaničnik sugerira da je članstvo Ukrajine u NATO-u nezgodan potez za Vašington, iako su SAD nedavno uvele sankcije protiv Kine i Rusije, svojih tradicionalnih političkih rivala, sada žele deeskalirati napetosti na istoku Ukrajine.
“Pozivamo Rusiju da se suzdrži od eskalacija”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik State Departmenta Ned Price. Uz „poruku ohrabrenja“, Vašington je također izrazio „nepokolebljivu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred ruskom agresijom koja je u toku“.
Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, već je signalizirao da bi Ukrajina mogla biti podijeljena ako uđe u NATO, jer proruska istočna Ukrajina ne bi prihvatila da bude dio zapadne alijanse.
Širenje NATO saveza u ruskom okruženju
Rusija se već dugo protivi bilo kakvom proširenju NATO-a, bilo na Kavkazu, sa zemljama poput Gruzije, bilo na granici s evropskim državama.
Iako su Švedska i Finska, dvije ruske susjedne evropske države, očito prozapadne države, nikada se nisu usudile priključiti u NATO.
Kada Švedska i Finska zauzmu nesvrstani politički stav, ulazak Ukrajine u NATO nešto je što Rusi vide kao izravnu prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici. U prošlosti je Ukrajina bila dio bivšeg Sovjetskog Saveza i ruskog Carstva.
“Prikladno ćemo odgovoriti na takve agresivne korake, koji predstavljaju direktnu prijetnju Rusiji”, rekao je predsjednik Vladimir Putin, tokom sastanka na visokom nivou sa visokim diplomatama u zemlji sredinom 2018. godine.
“Naše kolege, koje pokušavaju pogoršati situaciju, nastojeći, između ostalih, uključiti Ukrajinu i Gruziju u orbitu saveza, trebale bi razmisliti o mogućim posljedicama takve neodgovorne politike”, upozorio je tada Putin.
Pridruživanje Ukrajine NATO-u moglo bit biti blokirano od strane Mađarske
Osim ruske opozicije, postoje i drugi problemi povezani sa unutrašnjom politikom koji stoje na putu pridruživanja Ukrajine NATO-u. Svaka članica saveza ima pravo veta u skladu sa osnivačkim sporazumom. Kao rezultat toga, bilo koja članica koja ima neslaganja sa Ukrajinom mogla bi spriječiti zemlju da se pridruži savezu.
Makedonija se dugo nije mogla pridružiti zbog protivljenja Grčke. Ali nakon što je pod pritiskom Grka promijenila ime u Sjeverna Makedonija, zemlja je konačno mogla da se pridruži savezu.
Osim Rusije, Ukrajina također ima ozbiljnih političkih problema sa Mađarskom, članicom NATO-a.
[custom-related-posts title=”Povezano” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]
Za Bidenovu administraciju moglo bi biti i oklijevanja iz ličnih razloga.
Ukrajinska politika igrala je značajnu ulogu u američkoj političkoj raspravi tijekom suđenja predsjedniku Trampu, gdje je sin trenutnog američkog predsjednika, Hunter Biden, bio upleten zbog svojih veza s najvišim rukovodstvom Kijeva.
