Može li nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida postati okidač za novi sukob u BiH?

Član predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (FOTO: Twitter)

Zakon o zabrani negiranja genocida, nametnut od strane Visokog predstavnika, dolazi manje od 24 sata nakon što je rusko-kineska inicijativa o ukidanju ureda Visikog predstavnika doživjela neuspjeh u Vijeću sigurnosti UN-a.


Proteklih dana Kina i Rusija uputile su zajedničku inicijativu u Vijeću sigurnosti UN-a da se ukine ured Visokog predstavnika u BiH. Ni 24 sata nisu prošla od ove sjednice, Visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, koji se dugi niz godina držao po strani gotovo po svim političkim pitanjima, pri kraju svog mandata nametnuo je najavljeni zakon o zabrani negiranja genocida u BiH.

Ukoliko se pažljivije analizira situacija koja je prethodila ovim dešavanjima, može se zapaziti kako je Rusija, sa dolaskom novog ambasadora u BiH, pojačala svoje aktivnosti na teritoriji federacije BiH, dok se također može zapaziti aktivniji angažman kineske ambasade prema manjem entitetu ali i pokušaji da uspostave aktivniju saradnju sa državnim nivoima vlasti.

Izađe li izvan okvira Bosne i Hercegovine, regija čitavog Balkana posljednjih mjeseci bila je poprište vojnih vježbi NATO saveza, posebno američkih snaga. Sa druge strane, Rusija je također sudjelovala u vojnim vježbama sa Srbijom, dok su ruski transportni vojni avioni, koji dopremaju nepoznati vojni teret, sve učestalije viđeni na aerodromu u Batajnici kod Beograda, koji pojedini nazivaju potencijalno novom ruskom vojnom bazom u Srbiji.

Na vojnom poligonu “Rajevski” u blizini Novorosijska u Ruskoj Federaciji održana je druga, aktivna faza vježbe specijalnih snaga Vojske Srbije i Oružanih snaga Bjelorusije i Ruske Federacije pod nazivom “Slavensko bratstvo 2021” (FOTO: Ministarstvo odbrane Srbije)

Bivša ambasadorka Bugarske u Sjedinjenim Američkim Državama, Elena Poptodorova, izjavila je prije dvije godine da je Niš očigledno postao ruska vojna baza u Srbiji, izražavajući sumnje da bi tamo mogao biti raspoređen PZO sistem dugog dometa S-400, koji bi ugrozio i Bugarsku.

Sve ovo ukazuje na sve snažniji povratak ruskog utjecaja u region Zapadnog Balkana, koji predstavlja ozbiljnu prijetnju za države poput Bosne i Hercegovine, ali i Kosova.

Pozadina ruske inicijative u Vijeću sigurnosti UN-a o ukidanju ureda Visokog predstavnika

Ishod sjednice u Vijeću sigurnosti bio je očekivan za sve, pa i samu Moskvu. Rusija je znala da Vijeće sigurnosti UN-a neće dati podršku inicijativi iza koje stoje Rusija i Kina, ali je ipak ustrajala na tome. Pitanje je zašto?!

Rusija je ovdje gotovo sigurno imala određene računice o posljedicama koje bi mogle uslijediti nakon ove inicijative.
Trenutačni visoki predstavnik već neko vrijeme je najavljivao da će nametnuti zakon o negiranju genocida, u čemu je Rusija možda vidjela priliku za izgradnju vlastitih interesa.

Ukoliko se pogleda na situaciju, Rusija će najviše profitirati od Inzkove odluke, te će dodatno učvrstiti svoj utjecaj u Srbiji a posebno u Republici Srpskoj. Drugi cilj koji će Rusija postići sa trenutačnom krizom u BiH je skretanje fokusa sa drugih žarišta, poput Ukrajine ali i Libije, gdje su prema izvorima iz libijskog ministarstva odbrane nedavno raspoređene regularne trupe ruske vojske.

Pripreme za eventualnu rusku invaziju Ukrajine prethodnih mjeseci su također privukle veliku pažnju SAD-a i EU, dok su Moskvi uvedene dodatne sankcije, nakon čega je najavila povlačenje svojih snaga sa ukrajinske granice. Povlačenje se u stvarnosti nije dogodilo, iako je Moskva to nastojala prikazati kao takvo, što je nagovještaj da Moskva nije odustala od eventualno novih okupacija ukrajinskog teritorija.

Naredni ruski potez u BiH može dovesti do povlačenja međunarodnih snaga EUFOR-a

U okviru EUFOR-ove mirovne misije u BiH se trenutno nalazi 600 vojnika iz 19 država, uključujući članice EU i partnerske države poput Turske. Mandat ovih snaga ističe u novembru ove godine, dok je za novo produživanje mandata EUFOR-a potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti, u kojem će Rusija vjerovatno uložiti veto.

Ukoliko do toga dođe, trenutačna napetost može vrlo lako dovesti na ivicu etničkih sukoba na granicama između dva entiteta. Stoga se čini da su Sjedinjene Države uzimajući ovo u obzir, uz podršku EU, nastojale preduhitriti ovaj scenariji, dajući podršku nametanju zakona o negiranju genocida dok su u BiH još uvijek prisutne međunarodne snage, koje bi mogle biti iskorištene protiv rukovodstva RS-a i hapšenje samog Milorada Dodika.

Međutim, stvari nisu tako jednostavne. Rusija već mjesecima doprema veliku količinu naoružanja u Srbiju, na aerodrom u Batajnici, koje bi vrlo lako moglo biti prebačeno na teritoriju Republike Srpske, s obzirom da Granična policija BiH nije u mogućnosti u potpunosti kontrolisati granicu.

Ono što dodatno ohrabruje secesionističke ambicije Republike Srpske jeste trend raspoređivanja ruskih paravojnih trupa širom svijeta, koje preko Srbije vrlo lako mogu biti raspoređeni na teritoriju BiH.

Naoružavanje, rast vojnog budžeta i učestalost vojnih vježbi same Srbije ukazuje na stvarne ratne pripreme. Srbija je ohrabrena političkom podrškom koju Srbi dobivaju od Kine i Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a, ali ono što je dodatno ohrabrenje je činjenica da se američka vojska povlači iz brojnih regija, uključujući Bliski istok i Afganistan, računajući da se takvo nešto vrlo brzo može dogoditi i na Zapadnom Balkanu.

Stoga, ovo je veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu koji jedino uz pažljivo političko, geopolitičko i vojno-sigurnosno planiranje može biti uspješno prevaziđen. Period u koji ulazimo je pun rizika, ali ujedno i prilika da se osnaži uloga državnih institucija i eliminiše manevarski prostor za maligni ruski utjecaj.

Autor: F.T

Podijelite: