Mina podmetnuta od strane armenskih snaga ubila dva novinara: Ko je naredna žrtva?

Premijer Nikol Pašinjan u susretu sa rezervistima koji su krenuli na prvu liniju fronta (Foto: Press služba Armenije)

Eksplozija mine u azerbejdžanskoj regiji Kelbedžer, zapadno od Nagorno-Karabaha, usmrtila je dva azerbejdžanska novinara i jednog zvaničnika, saopćile su naknadno azerbejdžanske vlasti


Pored stradalih novinara, četiri druge osobe ozlijeđene su u incidentu u petak, u kojem je protutenkovska mina eksplodirala ispod kamiona, oko 11 sati po lokalnom vremenu, navodi se u saopćenju azerbejdžanskog ministarstva unutrašnjih poslova i ureda glavnog tužitelja.

Tri žrtve identificirane su kao lokalni zvaničnik Arif Aliyev, Maharram Ibrahimov, reporter koji radi u državnoj novinskoj agenciji AzerTag, i Siraj Abishov, novinar državne televizije AzTV.

Eksplozija se dogodila usred graničnog spora između Armenije i Azerbejdžana, koji su prošle godine vodili šestosedmični sukob oko regije Nagorno-Karabah.

Jeyhun Bayramov, azerbejdžanski ministar vanjskih poslova, rekao je da je “duboko pogođen” događajem, pozivajući Armeniju da preda karte lokacija miniranih područja.

“Svakim danom kojim odbijaju ovaj zahtjev, ugroženo je još života,” napisao je Bayramov.

Slično tome, Arif Alijev, šef Sindikata novinara Yeni Nesil (Nova generacija), rekao je da su novinari trebali imati pristup kartama miniranih područja. “Krivim međunarodnu zajednicu i organizacije,” rekao je Alijev. “Mjeseci su već prošli i još uvijek ne možemo dobiti karte miniranih područja.”

Kelbedžer je jedna od regija koja je Azerbejdžanu vraćena nakon prošlogodišnjeg sukoba. Elchin Shikhly, šef Azerbejdžanskog sindikata novinara, optužio je Armeniju da “krši međunarodno pravo”.

“Mine su nedavno postavljene na tom području Kelbedžera”, izjavio je Shikhly.

„To znači da se Jermenija bavi terorizmom i sabotažom na državnom nivou. Međunarodna zajednica mora hitno reagirati na ovo pitanje. “

Pokušaji sabotaža od strane armenskih vojnika

Krajem prošlog mjeseca, azerbejdžansko ministarstvo odbrane saopćilo je da je “diverzantska skupina oružanih snaga Armenije pokušala prijeći na teritoriju Azerbejdžana u sektoru naselja Yukhari Ayrım, u regiji Kelbedžer, na armensko-azerbejdžanskoj granici”.

Ministarstvo je dodalo da su šestorica vojnika, koja su “pokušala minirati opskrbne puteve koji vode do položaja azerbejdžanske vojske na granici”, zarobljena. U izjavi se navodi i da je u blizini granice primijećena koncentracija nekoliko jedinica armenske vojne opreme, uključujući tenkove.

“Kao rezultat mjera koje smo poduzeli, njihovo kretanje je zaustavljeno”, saopćilo je azerbejdžansko ministarstvo.

Incident koji se dogodio u regiji Kelbedžer, na granici između Armenije i Azerbejdžana, najnoviji je u posljednjih nekoliko mjeseci i predstavlja dodatni pritisak na dogovoreni prekid vatre, postignut uz posredovanje Rusije krajem prošle godine.

Krajem prošle godine, dvije bivše sovjetske republike vodile su šestosedmični rat na Kavkazu, potaknut armenskim kršenjem primirja, za kontrolu nad Nagorno-Karabahom – međunarodno priznatom azerbejdžanskom regijom koju su decenijama okupirali armenski separatisti.

Više od 6.000 ljudi ubijeno je u sukobima, koji su okončani nakon što je Moskva posredovala u prekidu vatre između Jerevana i Bakua, kojim je Armenija predala Azerbejdžanu velike dijelove teritorije koje je decenijama ilegalno okupirala, uključujući Kelbedžer. Prekid vatre, koji nadzire oko 2.000 ruskih mirovnih trupa, uglavnom se održao, ali tenzije su i dalje prisutne, uz nekoliko pograničnih incidenata.

Armenija čini dalji ratni zločin tim što odbija predati karte minskih polja

Azerbejdžanske civile, uključujući i novinare, i vojnike i dalje ubijaju nagazne mine koje su oružane snage Armenije ostavile na oslobođenim teritorijama.

Čini se da ovim incidentima nema kraja dok Jerevan ne podijeli detalje o lokacijama mina na bivšim okupiranim azerbejdžanskim teritorijama.

Međutim, Armenija ne želi pružiti karte miniranih područja, te sa tim kao i do sada, pokazuje destruktivnost. U isto vrijeme, ciljevi Armenaca su jasni: Glavni od njih je da se ubije što više ljudi, a drugi da se što više uspori povratak Azerbejdžanaca na teritorije koje je Azerbejdžan oslobodio.

Armenija tim čini dalje zločine u nastojanjima da zakomplikuje i odloži povratak azerbejdžanskih izbjeglica u njihove domove.

Baku je već vratio tijela 1.400 stradalih armenskih vojnih vojnika, pružio humanitarnu pomoć armenskoj zajednici u Karabahu, dozvolio Armencima da posjete samostan Khudavang u azerbejdžanskoj regiji Kelbedžer i, na kraju, ali ne manje važno, omogućio je transport ruskog prirodnog gasa u Armeniju preko teritorije Azerbejdžana.

Tim djelima Baku je pokazao svoju dobru volju i spremnost za buduće pomirenje.

Međutim, smatra se kako Armenija posjeduje karte minskih polja koje ne želi predati. Da nije tako, tada bi i sami Armeni masovno stradali od podmetnutih mina u prošlosti. Kako se to nije dogodilo, jasno je da oni imaju tačne informacije o ovom pitanju.

Podijelite: