Macron uzeo na metu francuske muslimane, dovodeći u pitanje njihove vjerske slobode

Angela Merkel, Emmanuel Macron & Brigitte Macron

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavio je u petak plan koji uglavnom cilja muslimane u Francuskoj, koja se hvali pravima i slobodama, opisujući islam kao religiju “u krizi” u cijelom svijetu

Iako je insistirao na tome da “nisu učinjeni ustupci” u novom nastojanju da se religija izgura iz obrazovanja i javnog sektora u Francuskoj, Macron je najavio da će se zabrana vjerskih amblema u zemlji, koja posebno pogađa muslimanske žene koje nose marame ili velove, proširiti nad zaposlenima u privatnom sektoru koji pružaju javne usluge.

Država će također imati moć da uskoči tamo gdje lokalne vlasti čine neprihvatljive ustupke muslimanima, rekao je, pozivajući se na “vjerske jelovnike” u školskim menzama ili na odvojeni pristup bazenima.

“Islam je religija koja je danas u krizi u cijelom svijetu i to ne vidimo samo u našoj zemlji,” rekao je Macron.

Najavio je da će vlada u decembru predstaviti zakon o jačanju zakona iz 1905. kojim su službeno odvojene crkva i država u Francuskoj.

Od Macronove inauguracije za predsjednika 2017. godine, Francuska je postala manje liberalna zemlja za muslimane.

“Pri kraju smo prvog Makronovog mandata. I sa svakim izborima postavljaju se ista pitanja o muslimanima i finansiranju muslimanskih bogomolja”, rekao je Jawad Bachare, direktor Kolektiva protiv islamofobije u Francuskoj.

Mnogi francuski muslimani kažu da se zabrinutost zbog Islama pretočila u stigmatizaciju, ukazujući na pitanja poput nedavnih redova o mladim ženama koje nose marame i pojavljuju se pred parlamentarnim odborom ili daju savjete o kuhanju na televiziji.

Macron je islam opisao kao “ideologiju smrti” nakon napada terorističkih grupa, iako se muslimanska zajednica ograđuje od grupa kao što je DAEŠ, koja je preuzela odgovornost za mnoge napade u Francuskoj.

Francuska je prva zemlja u Evropi koja je zabranila islamske velove na licu, poput burke i nikaba, na javnim mjestima 2010. godine. Evropski sud za ljudska prava podržao je zabranu, ali rekao je da zakon može izgledati pretjerano i potaknuti stereotipizaciju.

Francuska se također upletena u brojne zabrane poput zabrana burkinija, kupaćih kostima za muslimanke, u odmaralištima oko rivijere. Od tada, francuski muslimani imaju sve veću zabrinutost, rekavši da bi odluke koje su donijele neke općinske vlasti o zabrani burkinija mogle dovesti do daljnje stigmatizacije muslimana.

Francuska ima najveću muslimansku manjinu u Evropi, koja se procjenjuje na 5 miliona ili više, od ukupne populacije od 67 miliona stanovnika. Anti-muslimanska mržnja znatno je porasla u Evropi posljednjih godina.

Ekstremizam krajnje desnice i ksenofobija potaknuli su islamafobiju u zapadnim zemljama, gdje se teroristički napadi DAEŠ-a i Al-Kaide, kao i migrantska kriza koriste kao izgovori za legitimiranje tih stavova.

U Francuskoj je bilo naizmjeničnih napada na džamije od 2007. godine, kada je 148 muslimanskih nadgrobnih spomenika, na nacionalnom vojnom groblju u blizini Arasa, prekriveno anti-islamskim psovkama, uz stavljenu svinjsku glavu.

U junu 2019. godine napadač je ranio imama u pucnjavi na džamiju u gradu Brestu, na sjeverozapadu zemlje, ali policija je odbacila motiv terorizma.

Podijelite:

Komentariši