Lavrov poziva na raspoređivanje ruskih mirovnih snaga u Nagorno-Karabahu

Turski ministar diplomatije Mevlüt Cavusoglu i njegov ruski kolega Sergey Lavrov

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, u srijedu je najavio kako bi bilo ispravno postaviti ruske vojne posmatrače na liniju kontakta u Karabahu, kako bi se osigurao prekid vatre. Istaknuo je da konačnu odluku trebaju donijeti Jerevan i Baku, dodajući, međutim, da bez političke nagodbe dvije zemlje nijedno vojno rješenje sukoba neće uspjeti.

“Sada čak ni mirovnjaci [ne bi trebali sudjelovati u mehanizmu provjere], već vojni posmatrači, koji bi bili dovoljni. Vjerujemo da bi bilo potpuno ispravno da su to naši vojni posmatrači, ali konačnu riječ trebala bi biti na stranama [u sukobu]. Naravno, polazimo od činjenice da će i Jerevan i Baku uzeti u obzir naše prijateljske odnose, i odnose strateškog partnerstva “, rekao je ministar Lavrov.

U međuvremenu, azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev konstatovao je da bi mirovnjaci mogli biti poslani u to područje, samo ako Baku i Jerevan daju zeleno svjetlo. Također je rekao kako Turska mora na neki način sudjelovati u pregovorima.

Predsjednik Ilham Aliyev rekao je u srijedu da Armenija pokušava napasti plinovode u Azerbajdžanu, i da će ishod biti težak ako Armenci pokušaju preuzeti kontrolu nad njima.

Prije toga, Jerevan je izjavio da je azerbejdžanska vojska gađala armensku vojnu opremu smještenu na armenskom tlu, te da su armenske snage zadržale pravo napada na bilo koji vojni objekt na azerbejdžanskom teritoriju. Istodobno, Baku je naglasio da su uništene jedinice gađale azerbejdžanske vojne objekte, dodajući da će svaki udar na azerbejdžanske civilne objekte rezultirati odmazdom.

Decenijama star sukob ponovno se rasplamsao 27. septembra, kada su Azerbejdžan i Armenija krenuli sa međusobnim optužbama za provokacije duž linije kontakta.

Nagorno-Karabah, regija s većinskom Armenskom populacijom, proglasila je jednostranu nezavisnost od Azerbejdžana 1991. godine, nakon što je Baku ukinuo status autonomne pokrajine za regiju. Taj je potez rezultirao je vojnom okupacijom Nagorno-Karabaha, od strane okupatorskih armenskih snaga.

Međutim, 1994. godine strane su se dogovorile da započnu mirovne pregovore, uz posredovanje OSCE grupe iz Minska, na čelu s Rusijom, SAD-om i Francuskom, ali bez uspjeha.

Višestruke rezolucije UN-a, kao i međunarodne organizacije, zahtijevaju povlačenje okupatorskih jermenskih snaga iz Gornjeg Karabaha.

Azerbejdžan je do sada oslobodio više od 20 sela u Nagorno-Karabahu, otkako su krajem septembra izbili sukobi između armenskih i azerbejdžanskih snaga.

Podijelite:

Komentariši