Koliku štetu arapske države mogu nanijeti turskoj ekonomiji?

Dok turski protivnici u arapskom svijetu pojačavaju napore na suprotstavljanju akcijama Ankare na Bliskom istoku, Saudijska Arabija je navodno započela prikriveni bojkot turske robe.

Oslabljena turska ekonomija, pogođena pandemijom COVID-19, na vrhuncu ozbiljnih valutnih problema od 2018. godine, sada se suočava s ekonomskim represijama arapskih zemalja potaknutih politikom Ankare na Bliskom istoku. Saudijska Arabija je već započela nezvanični bojkot turske robe, prema navodima turskih izvoznika, usred sve češćih arapskih poziva na ekonomsku odmazdu protiv Turske.

Egipat je predvodio napore na stvaranju jedinstvenog arapskog fronta protiv Turske, nedavno na sastanku Arapske lige 9. septembra.

Mogu li arapske države pokrenuti efikasnu zajedničku akciju protiv Turske, pitanje je, ali turska ekonomija je danas previše ranjiva da bi mogla podnijeti ili apsorbirati bojkot velikih razmjera.

Turske ekonomske veze s arapskim državama porasle su u posljednje dvije decenije, kako u pogledu trgovine, tako i priliva investicija i turizma. Arapske države, međutim, još uvijek su daleko od glavnih ekonomskih partnera Turske.

Bojkot turskih proizvoda bi imao ograničen uticaj na tursku ekonomiju u normalnom vremenu, ali efikasan arapski bojkot, koji dolazi van postojećih turskih ekonomskih problema, mogao bi se pokazati štetnim.

Usred dramatičnog pada turske lire i egzodusa stranih investitora, turska ekonomija sebi ne može priuštiti ove nove gubitke u devizama, protoku stranog kapitala i ugledu, a time i daljem povećanju premije rizika.

U svojoj izjavi od 9. septembra, ministri vanjskih poslova Arapske lige osudili su tursko “miješanje u arapska pitanja”, uključujući njene vojne akcije u Siriji, Libiji i Iraku, i pozvali Ankaru da “zaustavi provokacije koje bi mogle nagristi izgradnju povjerenja i ugroziti sigurnost i stabilnost regije . ”

Egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Shoukry pozvao je na arapsko jedinstvo, kako bi se odvratilo djelovanje Turske, što je opisao kao najznačajniju novonastalu prijetnju arapskoj nacionalnoj sigurnosti. Libija, Katar, Somalija i Džibuti izrazili su rezerve prema zajedničkoj izjavi, koja je takođe pozdravila formiranje odbora za praćenje i rješavanje takvog turskog miješanja.

Ankara je odbacila optužbe, rekavši da odlukama donesenim na sastanku “nedostaje bilo kakav kontekst koji treba ozbiljno shvatiti”.

Čini se da Saudijska Arabija već bojkotira tursku robu. U izvještaju od 28. septembra, turski dnevnik Sozcu, pozivajući se na izjave poslovnih ljudi iz Turske, objavio je izjave pojedinih o tome, kako su ih njihovi saudijski partneri obavijestili da prestanu slati robu jer saudijske vlasti blokiraju uvoz iz Turske.

Izvještaj prati žalbe Turske ranije ove godine da su saudijske vlasti na granici zadržale kamione, koji su prevozili svježe voće i povrće, i vršile pritisak na lokalne trgovce da prestanu poslovati s Turskom.

Prema izjavi Mehmeta Guzelmansura, zastupnika glavne oporbene Republikanske narodne stranke koji zastupa južnu pograničnu provinciju Hatay, saudijska opstrukcija već je prouzrokovala “vrlo ozbiljne materijalne gubitke” poljoprivrednicima i izvoznicima u Hatayu i okolnim regijama.

“Ako problem ostane neriješen, puni embargo Saudijske Arabije mogao bi se proširiti [sličnim potezima] saudijskih saveznika poput Dubaija, Bahreina i Omana”, upozorio je Guzelmansur.

Turski izvoz je već opao ove godine. U prvih sedam mjeseci turski izvoz je iznosio oko 90 milijardi dolara, što je za 13,7% manje u odnosu na isti period prošle godine, prema turskom statističkom institutu. Izvoz u zemlje s arapskom većinom iznosio je 17 milijardi dolara ili oko 19% od ukupnog iznosa uvoza. U 2019. arapske zemlje kupile su tursku robu u vrijednosti od oko 36 milijardi dolara, što čini petinu turskog izvoza od 180 milijardi dolara.

Susjedni Irak glavni je arapski kupac turske robe. Prošle godine turski izvoz u Irak iznosio je u vrijednosti od 10,2 milijardi dolara, što predstavlja 28% turskog izvoza u arapske zemlje. Irak prate Ujedinjeni Arapski Emirati sa 10%, Egipat sa 9,7% i Saudijska Arabija sa 9,2%. Izvoz u ove četiri zemlje prošle godine iznosio je 21 milijardu dolara, dok je Katar, glavni regionalni saveznik Turske, kupio samo 1,2 milijarde dolara turske robe.

Turski uvoz iz arapskih zemalja u međuvremenu je 2019. godine iznosio 14 milijardi dolara, što je činilo 6,7% cjelokupnog uvoza. To Tursku čini neto izvoznikom u arapskom svijetu, čiji izvoz premašuje uvoz za 22 milijarde dolara, što naglašava važnost arapskih tržišta za turske izvoznike.

Izravna arapska ulaganja u Tursku, kao još jedan važan dio ekonomskih veza, iznosila su 32 milijarde dolara od 2019. godine, što čini 21% od stranih direktnih investicija u zemlji od 150 milijardi dolara, prema podacima Centralne banke. Izuzetno je to što oko 22 milijarde dolara ili 68% arapskih direktnih investicija pripadaju Kataru. Iza Katara dolaze UAE, koje su investirale u Tursku oko 6 milijardi dolara, dok su saudijske direktne investicije manje od milijardu dolara.

Izravna turska ulaganja u arapske zemlje u međuvremenu vrijede 2,4 milijarde dolara, od čega je polovina u Alžiru. Dakle, arapske zemlje su neto izvoznici kapitala s velikom razlikom u odnosu na Tursku, ali s tim što Katar dominira tim investicijama, UAE su jedina država koje bi mogle napraviti bilo kakav stvarni udarac na ovom polju.

Strane investicije na turskom tržištu dionica u julu su iznosile 24 milijarde dolara, dok je turski dug stranim zajmodavcima iznosio 390 milijardi dolara. Centralna banka ne daje raščlambu po zemljama u ovoj kategoriji, ali arapski entiteti su sigurno uključeni, direktno ili indirektno.

Što se tiče turskog turističkog sektora, uticaj Arapa i dalje je ograničen. Arapski državljani predstavljali su 10% stranaca koji su posjetili Tursku u prvih osam mjeseci ove godine, koja je zabilježila ogroman pad u turizmu zbog pandemije, pri čemu se broj stranih posjetilaca spustio za 77% na nekih 7 miliona. U 2019. godini posjetitelji iz arapskih zemalja činili su 10% od oko 45 miliona stranaca koji su posjetili Tursku. Iračani su bili u vrhu liste, a slijedili su ih državljani Saudijske Arabije, Jordana, Libana i Kuvajta.

Sve u svemu, ekonomske veze Turske i dalje su usmjerene na Zapad, uglavnom Evropu, a kolektivni bojkot arapskih zemalja čini se dalekom perspektivom zbog vlastitih podjela. Ipak, Turska trenutno teško može priuštiti bilo kakav gubitak na arapskim tržištima ili arapskim investicijama, s obzirom na trenutna ekonomska previranja i nestašicu deviza.

Izvor: Al-monitor/Mustafa Sonmez

Podijelite:

Komentariši