Blokada Sueskog kanala negativno se održava na globalnu ekonomiju, ima za posljedicu kašnjenja, narušava lance opskrbe, izaziva nestašicu i uzrokuje rast cijena
Globalna trgovina fokusirana je uglavnom na pomorski transport robe i energenata. Prema pojedinim istraživanjima transport pomorskim putem u odnosu na zračni transport je do dvadeset puta jeftiniji.
Slična situacija važi za kopneni transport, uključujući i željeznički.
Kroz cijelo 20. stoljeće u svijetu je generalno bilo zastupljeno mišljenje da onaj ko vlada morima, može kontrolisati globalnu trgovinu. Stoga ne treba biti čudno to što američka vojska izdvaja tako veliki novac za svoju mornaricu, koja održava globalno prisustvo širom svijeta posljednjih sedam decenija.
Amerikanci su u tome bili još precizniji. Njihov cilj nakon drugog svjetskog rata bio je staviti pod kontrolu glavne moreuze, kanale i generalno globalne transportne rute. U tome su do današnjeg dana bili uspješni.
U drugu ruku, Kina već godinama traži i finansira alternativne rute za pomorski transport i svoje teretne brodove, uviđajući kako je gotovo svaki od sadašnjih moreuza i kanala pod kontrolom američke mornarice.
Prvi scenariji: Sabotaža Egipta od strane Izraela
Blokada kanala je dovela Egipat u stanje panike, u bezuspješnim nastojanjima da se prohodnost plovidbe kroz kanal ponovo omogući.
Prošle godine je kroz Sueski kanal prošlo oko 20 hiljada brodova koji su Egiptu donijeli više od 5,5 milijardi dolara prihoda. Kako se azijske ekonomije šire, a evropsko-azijski trgovinski deficit počinje uravnotežavati, promet će se samo povećavati.
Izrael je u saradnji sa Kinom pokrenuo izgradnju željezničke pruge od grada Eilata do Mediterana, koja je namijenjena da posluži kao kopnena alternativa Sueskom kanalu.
Ukoliko bi Izrael krenuo u iskopavanje transizraelskog kanala, to bi bila jako skupa opcija. Ali ukoliko bi privukao trenutnu količinu prometa koju ima Sueski kanal, njegova izgradnja mogla bi koštati 55 milijardi dolara i isplatio bi se kroz 10 godina.
Izrael smatra da je nova pruga korisna, ali da dugoročno nije dovoljna. Transizraelski kanal bio bi nevjerovatno težak poduhvat – ali Izrael je uz podršku Kine spreman za to.
Naravno, to važi ukoliko bi pomorski transport iz Sueskog kanala bio preusmjeren kroz izraelski kanal.
Najbolji način da se to postigne – bila bi jedna ovakva dobro osmišljena blokada.
Kina je širom svijeta već kupila i preuzela brojne pomorske luke u sklopu ekspanzije projekta Pojas i put, i traži alternativu pomorskim rutama koje su pod kontrolom američke mornarice, uključujući i Sueski kanal.
Drugi scenariji: Globalno nadmetanje između Kine i SAD-a
U 2020. godini u kojoj su najveće svjetske ekonomije zabilježile ekonomski pad, Kina je bila jedina država čija je ekonomija zabilježila rast.
Iz ugla američkih nastojanja da se održi kontinuitet globalnog poretka u kojem će SAD voditi glavnu riječ, ovakav razvoj situacije je pomalo neprihvatljiv.
Pojedini geopolitički analitičari smatraju kako je blokada u Sueskom kanalu američka poruka Kini, kako se sličan scenariji može ponoviti i na drugim transportnim rutama, koje su prijeko potrebne za kineski izvoz širom svijeta. Najveći globalni gubitnik zbog trenutačne blokade je upravo Kina.
Kina se u prošlosti susrela sa sličnom situacijom kada je riječ o planiranoj izgradnji kanala za transport kroz Mijanmar, u nastojanju da pronađe alternativu za Malajski moreuz, koji kontroliše američka mornarica.
Mijanmar je tada pogođen unutrašnjim valom terorizma, što je primoralo Kinu da odustane od ideje o uspostavljanju kanala kroz ovu državu.
Tajlandski kanal je bila potencijalna alternativa Malajskom moreuzu, međutim, pod američkim pritiskom Tajland je otkazao projekat
Nakon ovih događaja, Kina je postigla dogovor sa Tajlandom o prokopavanju i izgradnji kanala, preko kojeg bi kineski teretni brodovi zaobilazili Malajski moreuz.
Međutim, pod američkim pritiskom Tajland je otkazao projekat. Slično nadmetanje između SAD-a i Kine danas je vidljivo i u Mediteranu.
SAD su najavile izgradnju nekoliko novih vojnih baza u Grčkoj kao i na grčkim otocima.
Američke vojne baze u Grčkoj i na Kipru
Iako brojni vojni stratezi smatraju kako Sjedinjene Države novim vojnim bazama prijete Turskoj i ruskom transportu iz Crnog mora, to u praksi možda nije slučaj.
Glavni razlog uspostavljanja američkih vojnih baza može imati za cilj uspostavljanja kontrole nad pomorskim pristupom prema samoj Evropi, i onemogućavanje dalje ekonomske integracije između EU i Kine.
Od januara 2021. godine broj zemalja koje su se pridružile Inicijativi za pojas i put (BRI) sa potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Kinom narastao je na nevjerovatnih 140 država.
Nije tajna da Sjedinjene Države gotovo na svakom koraku nastoje ograničiti kinesku ekspanziju.
Treći scenarij: Šta globalisti nastoje postići u svijetu?
Pored regionalnih interesa između Izraela i Egipta, i pored globalnih nadmetanja između Kine i SAD-a, postoje i nedržavni akteri koji imaju svoju globalnu viziju “održivog razvoja svijeta.”
U proteklih deset godina Gates i Rockefeller fondacije izvele su nekoliko simulacija globalne pandemije virusa.
Danas širom svijeta događa se simulacija “Cyber pandemije” – koja je otpočela krajem prošle godine sa masovnim hakiranjem brojnih državnih institucija i velikih tehnoloških kompanija u SAD-u, za koje se optužuju Rusija i Kina.
“Koje su politike, prakse i partnerstva potrebne da bi se spriječila takva cyber pandemija?” Ovo pitanje pokrenuto je na sjednicama Svjetskog ekonomskog foruma između 28. i 29. januara u Davosu.
Međutim, pored virusne i cyber pandemije, Ujedinjene nacije upozoravaju na potencijalnu nestašicu namirnica zbog toga što su narušeni lanci snabdijevanja hranom.
Brojni veliki poljoprivrednici širom svijeta, uslijed ograničenja putovanja nametnutih koronavirusom, imaju problema sa pronalaskom radne snage za rad na obradivim površinama.
U Sjedinjenim Državama sezonski radnici iz Meksika prošle godine nisu bili u mogućnosti doći na posao, zbog ograničenja putovanja izazvanih virusom.
S obzirom da pandemija virusa nije uspjela u dovoljnoj mjeri narušiti lance snabdijevanja hranom u svijetu, blokada Sueskog i potencijalno i drugih transportnih ruta, koje su ključne za transport namirnica i nafte, potencijalno je novi metod za izazivanje “pandemije gladi“.
U ovoj situaciji rastu cijene nafte, namirnica i istovremeno pada kupovna moć kod ljudi.
Danas je to Sueski kanal, sutra može biti Istanbulski, Malajski, Adenski zaljev ili Hormuški moreuz.
[custom-related-posts title=”Povezano” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]
Nacionalne države i narodi širom svijeta, ukoliko žele izbjeći ovakav scenarij, moraju posvetiti veću pažnju domaćoj proizvodnji hrane i namirnica.
Globalizacija je učinila nas i naše države “ranjivim” naspram svakog od navedenih scenarija.
Autor: F.T
