Kissinger: Povratak na iranski nuklearni sporazum mogao bi potaknuti bliskoistočnu utrku u nuklearnom naoružanju

Henry Kissinger (Fotografija: Svjetski Ekonomski forum)

“Ne vjerujem da će duh [iranskog sporazuma], s vremenskim ograničenjem i toliko klauzula o bijegu, učiniti bilo što drugo osim donošenja nuklearnog oružja po cijelom Bliskom Istoku.”

Nova američka administracija ne bi se trebala vratiti duhu iranskog nuklearnog sporazuma, koji bi mogao potaknuti trku u naoružanju na Bliskom istoku, rekao je u ponedjeljak bivši američki državni sekretar Henry Kissinger na internetskoj konferenciji Instituta za politiku židovskog naroda.

Kritizirao je iranski sporazum iz 2015. godine, koji je predsjednik Donald Trump napustio 2018. godine. Novoizabrani predsjednik Joe Biden nastoji mu se vratiti ako Iran pristane ponovo se pridržavati ograničenja sporazuma na svoj nuklearni program.

“Ne bismo se trebali zavaravati”, rekao je 97-godišnji diplomata, savjetnik i autor.

„Ne vjerujem da će duh [iranskog sporazuma], s vremenskim ograničenjem i toliko klauzula o bijegu, učiniti bilo što drugo osim donošenja nuklearnog oružja po cijelom Bliskom Istoku i stoga stvoriti situaciju latentne napetosti koja će prije ili kasnije eskalirati.”

Sadašnji čelnici u Iranu “izgleda da ne mogu odustati od ove kombinacije islamističkog imperijalizma i prijetnji”, rekao je Kissinger.

Dennis Ross, bivši savjetnik predsjednika Georga H.W. Busha, Billa Clintona i Baracka Obame, razgovarao je sa Kissingerom na oproštajnom događaju direktora i osnivača Instituta za jevrejsku narodnu politiku, Avinoama Bar-Yosefa.

Ross je pitao Kissingera o tome šta će savjetovati Bidenu i njegovoj administraciji, na koji način da iskoriste Abrahamov sporazum, u kojem su četiri arapske države normalizirale veze s Izraelom.

“Ne bismo trebali odustati od onoga što je nedavno postignuto u tim sporazumima između arapskog i izraelskog svijeta.”

“Rekao bih dolazećoj administraciji da smo na dobrom putu,” dodao je Kissinger.

Sporazumi su “otvorili prozor mogućnosti za novi Bliski Istok”, rekao je Kissinger.

“Arapske zemlje shvatile su da ne mogu preživjeti u stalnoj napetosti s dijelovima Zapada i Izraelom, pa su odlučile da se moraju brinuti o sebi.”

Normalizacije s Izraelom pokazuju da su četiri države koje su sudjelovale “došle do zaključka da njihovi nacionalni interesi nadilaze njihove ideološke interese”, rekao je državni sekretar i savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Richard Nixon i Gerald Ford 1970-ih.

“Stoga su odlučili, a Izrael se zalagao, da slijede svoje interese i okupe se te će uzeti u obzir arapske brige tamo gdje se sukobe.”

Ta je ideja “uspjela vrlo dobro”, rekao je Kissinger, dodajući kako se uvijek suprotstavljao ideji pronalaženja “cjelovitih rješenja” za mir na Bliskom istoku, zalažući se da SAD “da razviju rješenja koja može.”

Palestinci moraju odustati od svojih “krajnjih ciljeva” i tražiti moguća privremena postignuća, rekao je Kissinger.

Bar-Yosef napušta JPPI (Instituta za jevrejsku narodnu politiku) nakon 18 godina predsjedavanja od osnivanja. Institut formuliše političke preporuke za izraelsku vladu i jevrejske organizacije u oblastima kao što su jevrejski identitet, religija i država Izrael, boreći se protiv antisemitizma i jevrejskih demografskih trendova.

Njegov nasljednik je Yedidia Stern, profesor prava na Univerzitetu Bar-Ilan i dugogodišnji stariji saradnik na Izraelskom institutu za demokratiju.

Izvor: Jpost.com

Podijelite: