Kina je prestigla Sjedinjene Države i sada je najveća ekonomija na svijetu

Predsjednik Donald J. Trump pridružio se Xi Jinpingu, predsjedniku Narodne Republike Kine, na početku njihovog bilateralnog sastanka u subotu, 29. juna 2019., na samitu G20 u Osaki-Japanu. (Fotografija: The White House/ Flickr)


Kina je sada prestigla SAD i postala najveća ekonomija na svijetu. Mjereno preciznijim mjerilima, koja i MMF i CIA sada smatraju da su jedina relevantna metrika za uspoređivanje nacionalnih ekonomija, izvještaj MMF-a pokazuje da je kineska ekonomija za jednu šestinu veće od američke.

Ove sedmice MMF je predstavio svoju globalnu ekonomsku prognozu za 2020. godinu, pružajući pregled globalne ekonomije i izazova koji predstoje. Najteža činjenica u izvještaju je ona koju Amerikanci ne žele čuti, a čak i kad je pročitaju, odbijaju prihvatiti: Kina je sada prestigla SAD i postala najveća ekonomija u svijetu.

Mjereno preciznijim kriterijima, za koja i MMF i CIA sada smatraju da su jedina najbolja metrika za uspoređivanje nacionalnih ekonomija, izvještaj MMF-a pokazuje da je kineska ekonomija za šestinu veće od američke (kineskih 24,2 biliona dolara naspram 20,8 biliona američkih dolara).

Unatoč ovoj nedvosmislenoj izjavi dva najautoritativnija izvora, s izuzetkom The Economista, nastavljaju izvještavati da je američka ekonomija broj 1. Dakle, šta se događa?

Očito je mjerenje veličine nacionalne ekonomije složenije nego što bi se moglo činiti. Uz prikupljanje podataka, potrebno je odabrati i odgovarajuće metrike. Tradicionalno, ekonomisti koriste metriku koja se naziva MER (tržišta deviznih kurseva) za izračunavanje BDP-a. Američka ekonomija uzima se kao polazište, što odražava činjenicu da je, kada je ova metoda razvijena, u godinama nakon Drugog svjetskog rata, SAD su činile gotovo polovicu globalnog BDP-a. Za ekonomije drugih država, ova metoda zbraja svu robu i usluge koje proizvodi njihova ekonomija u vlastitoj valuti, a zatim taj ukupni iznos pretvara u američke dolare po trenutnom “tržišnom kursu”.

Za 2020. godinu predviđa se da će vrijednost sve robe i usluga proizvedenih u Kini iznositi 102 biliona yuana. Preračunato u američke dolare po tržišnoj stopi od 7 yuana za 1 dolar, Kina će imati MER BDP od 14,6 biliona dolara naspram američkog BDP-a od 20,8 biliona dolara.

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je Bigmac.jpg

Ali ova usporedba pretpostavlja da 7 yuana kupuje istu količinu robe u Kini kao i 1 dolar u SAD-u. Očito, to nije slučaj. Da bi ovo bilo lakše razumjeti, časopis The Economist stvorio je “Big Mac Index” iz kojeg je izveden gore prikazani grafikon.

Kao što ovaj indeks pokazuje, za 21 yuan kineski potrošač može kupiti cijeli Big Mac u Pekingu. Da je ove yuane pretvorio po trenutnom kursu, imao bi 3 dolara, čime će kupiti samo pola Big Mac-a u SAD-u.

Drugim riječima, kada kupuju većinu proizvoda poput hrane, pametnih telefona, naoružanja, Kinezi dobivaju gotovo dvostruko više robe za svaki dolar, u odnosu na amerikance.

Prepoznajući tu stvarnost, tijekom protekle decenije, CIA i MMF razvili su prikladnije mjerilo za usporedbu nacionalnih ekonomija, koje se naziva JPP (paritet kupovne moći). Kao što objašnjava MMF-ovo izvješće, JPP “uklanja razlike u razinama cijena između ekonomija” i na taj način uspoređuje nacionalne ekonomije u smislu koliko svaka država može kupiti u svojoj valuti, po cijenama za koje se tamo prodaju. Dok MER odgovara koliko bi Kinezi dobili po američkim cijenama, PPP odgovara koliko Kinezi dobivaju po kineskim cijenama.

Objašnjavajući svoju odluku o prelasku s MER-a na JPP u svojoj godišnjoj procjeni nacionalnih ekonomija, CIA je primijetila da „BDP po službenom tečaju [MER BDP] bitno podrazumijeva stvarnu razinu kineske proizvodnje u odnosu na ostatak svijeta. ” Stoga, prema njihovom mišljenju, JPP “pruža najbolje dostupno polazište za usporedbe ekonomske snage i dobrobiti između ekonomija.”

Ukratko, iako mjerilo na koje je većina Amerikanaca navikla i dalje pokazuje da je kineska ekonomija za trećinu manje od američke, kad se uvaži činjenica da 1 dolar kupuje gotovo dvostruko više u Kini nego u SAD-u, kineska ekonomija danas je za šestinu veća od američke

Pa šta? Kad bi ovo bilo jednostavno nadmetanje za prava hvalisanja, odabir mjerne metrike koja Amerikancima omogućava da se bolje osjećaju ima određenu logiku. No, u stvarnom je svijetu BDP nacije jeste podstruktura njene globalne moći. Tijekom prošle generacije, dok je Kina stvarala najveću ekonomiju na svijetu, prestigla je Sjedinjene Države, kao najvećeg trgovinskog partnera gotovo svake veće države. Od prošle godine i Njemačka je ušla na ovu listu.

Kina je postala svjetska proizvodna radionica, uključujući maske za lice i drugu zaštitnu opremu. Zahvaljujući dvocifrenom rastu izdvajanja za odbranu, kineske vojne snage stalno su pomicale ravnotežu moći u potencijalnim regionalnim sukobima, posebno oko Tajvana.

I ove će godine Kina nadmašiti SAD u potrošnji na istraživanja i razvoj, dovodeći SAD do “prekretnice u istraživanju i razvoju” i buduće konkurentnosti.

Da bi se Sjedinjene Države suočile s kineskim izazovom, Amerikanci se moraju buditi uz neugodnu činjenicu, kako ih je Kina već prestigla u utrci za prvu ekonomiju svijeta.

Štoviše, Kina će 2020. godine biti jedina ekonomija koja bilježi pozitivan rast: jedina ekonomija koja će na kraju ove godine biti veća nego što je to bila na početku.

Posljedice po američku sigurnost nije teško predvidjeti. Ekonomski rast Kine, dodatno će ohrabriti sve moćnijeg geopolitičkog igrača na svjetskoj sceni.

Izvor: Graham Allison/Nationalinterest.org

Podijelite:

Komentariši