Katarska pobjeda nad Zaljevskim državama i budućnost odnosa sa Turskom

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan (desno) i katarski Emir šeik Tamim bin Hamad al-Thani rukuju se prije razgovora u Ankari. (AP)

Nakon ukidanja blokade Katara od strane Saudijske Arabije, situacija između Turske i Arapskih država bi mogla krenuti u smjeru popravljanja odnosa, dok će Saudijska normalizacija sa Izraelom biti zaustavljena

Odnosi između Katara i drugih Zaljevskih država nisu nešto što će popraviti jednom deklaracijom ili sporazumom. Ovo posebno važi kada je riječ o odnosima Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara, koje su dvije moćne i utjecajne arapske države ali sa velikim ideološkim razlikama.

Iako su Sjedinjene Države u početku Zaljevske krize podržavale Saudijski blok u blokadi Katara, kasnije su promijenile svoje stavove računajući kako bi se bogati Katar mogao potpuno okrenuti saradnji sa Iranom i Turskom, što je za Trumpovu administraciju bio neželjeni razvoj situacije.

Međutim, Katar kao mala država je pokazao u najmanju ruku pomalo neočekivan otpor prema blokadi i pritisku Saudijskog bloka.

Katar se u vrijeme blokada oslanjao na tri stvari, počevši od jačanja saradnje sa Iranom, uspostavljanja strateške bilateralne i vojne saradnje sa Turskom, kao i svoju “meku moć” koja se odnosi na medijsku mrežu Al Jazeera ali i druge medije na Zapadu koji su povezani sa Katarom.

Katar je na medijskom polju poveo nevjerovatnu globalnu medijsku kampanju protiv Zaljevskih država, upoznavajući cijeli svijet o njihovim kršenjima osnovnih ljudskih prava i sloboda

Ubistvo Jamala Khashoggija je naknadno razotkriveno od strane turske obavještajne službe, kasnije su informacije proslijeđene drugim državama, uključujući i američke obavještajne službe.

Međutim, globalnu medijsku kampanju protiv Saudijske Arabije po ovom pitanju prvenstveno je vodio Katar.

Naravno, slučaj ubistva Khashoggija nije bio jedini događaj. Al jazeera i drugi mediji povezani sa Katarom su redovno izvještavali o ubistvima, vješanjima, mučenjima u zatvorima u Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima kao i samoj Saudijskoj Arabiji, što je stvorilo ogroman pritisak nad navedenim arapskim režimima kada su u pitanju slobode i kršenja osnovnih ljudskih prava.

Dalje, nabavke špijunske opreme od Izraela, prisluškivanja i praćenja novinara smo saznali preko Zapadnih medija koji su pod direktnim utjecajem Katara.

Može se slobodno reći da je ova medijska kampanja, iza koje stoji Katar, utjecala i na predizbornu kampanju novoizabranog predsjednika Bidena, koji je u predizbornim govorima uzeo na metu Saudijsku Arabiju zbog kršenja ljudskih prava i sloboda, kao i nehumanog rata u Jemenu.

Normalizacija sa Izraelom poznatija kao “Abrahamov sporazum” je okarakterisana kao izdaja Palestinskog pitanja od strane medija povezanih sa Katarom, posebno Al Jazeere, što je u jednu ruku izazvalo proteste i nezadovoljstvo u Zaljevskim državama.

U posljednjih 20 godina, Ujedinjeni Arapski Emirati su konsolidovali svoju finansijsku moć i krenuli u razvoj kapaciteta hibridnog ratovanja, što je danas vidljivo u Libiji, Jemenu i Afričkim zemljama. Katar je u drugu ruku svoju ekonomsku moć investirao u jačanje svoje političke snage i demokratsku revoluciju Bliskog istoka

Uvođenjem blokade, Zaljevske države su smatrale da će uspjeti slomiti ovaj uspon Katara, optužujući ga za saradnju sa Muslimanskim bratstvom, palestinskim pokretom Hamas i drugim organizacijama.

Međutim, sama politika Katara na Bliskom istoku i politika Zaljevskih monarhija, tome dodajući Egipat i Maroko, pokazuje širu sliku ideoloških razlika između dvije strane.

Ideološke razlike, koje su stvarni razlog blokade i podjela u Zaljevu, niko ne može gurnuti pod tepih i riješiti sa jednom deklaracijom iz Al-Ule.

Šta se dogodilo sa onih 13 zahtjeva koje je Saudijski blok stavio pred Katar, kao preduslov za podizanje blokade? Nije li među tim zahtjevima bilo gašenje medijske mreže Al Jazeera, kao glavnog uporišta političke moći Katara u Arapskom svijetu? Nije li se tražio prekid bliskih odnosa sa Turskom?

Naravno Katar nije pristao na ove preduslove i zahtjeve, niti je vjerovatno da će to u budućnosti prihvatiti.

Normalizacija u Zaljevu pokvarit će Trumpov i izraelski plan normalizacija odnosa, istovremeno će približiti Tursku i druge Arapske države

Iako su UAE već normalizovali svoje odnose sa Izraelom, najvećim dobitkom za Izrael smatrala bi se normalizacija sa Saudijskom Arabijom, uključujući i Katar.

Iako je mladi saudijski prijetolonasljednik gotovo bio dogovorio normalizaciju između Izraela i Saudijske Arabije, izgleda da je stari kralj Salman ipak povukao kočnicu u ovoj priči.

Sada kada dolazi do zbližavanja odnosa između Turske, Saudijske Arabije i Katara, malo je vjerovatno da će Saudijska Arabija uraditi ono što su učinili Ujedinjeni Arapski Emirati sa potpisivanjem Abrahamovog sporazuma.

Kada je riječ o samoj Turskoj, normalizacija Katara sa Egiptom neminovno će utjecati na odnose između ove dvije države.

Naravno, Turska i sama nastoji uspostaviti dobre odnose sa Egiptom, međutim, koliko je to moguće u uslovima napetosti u Istočnom Mediteranu ostaje da se vidi.

Ekonomski segment normalizacije u Zaljevu također se može pozitivno odraziti po samu ekonomiju Turske, koja će ponovo biti u mogućnosti privući veće investicije iz samog arapskog svijeta, posebno Katara i Saudijske Arabije.

Autor: F.T

Podijelite: