Kakvu poruku ruski strateški nuklearni bombarderi Tu-22M3 u Siriji šalju Turskoj?

Strateški nuklearni bombarderi Tupolev Tu-22M3M (Fotografija: Dmitry Terekhov)

Moskva je navodno prvi put rasporedila strateške nuklearne bombardere Tupoljev Tu-22 u sirijsku zračnu bazu Hmeimim


Rusija je prvi put razmjestila strateške nuklearne bombardere u Mediteranu, saopćilo je u utorak Ministarstvo odbrane u Moskvi.

Tri dalekometna bombardera Tupoljev Tu-22M3 poslana su u rusku zračnu bazu Hmeimim u zapadnoj Siriji, nakon što je izvršena nadogradnja piste na toj lokaciji. Letjelica će sudjelovati u vježbama obuke iznad istočnog Mediterana prije povratka u Rusiju, najavilo je ministarstvo.

Ukoliko se potvrdi, raspoređivanje nuklearnih bombardera ukazuje na rusku ambiciju širenje dometa za potencijalne nuklearne udare iz zraka širom Bliskog istoka i mediteranske regije. Ruska vojska je ranije letjela sa Tu-22 u borbenim misijama u Siriji, ali se nisu zaustavljali toj u zemlji.

Video koji navodno prikazuje Tu-22M iznad Latakije kružio je u ponedjeljak na Twitteru i Telegramu prije saopćenja ministarstva odbrane.

Baza Hmeimim je izgrađena 2015. godine kao centralna baza za operacije ruske vojske i podršku Asadovom režimu usred građanskog rata u zemlji. Kremlj održava bazu kao glavno središte svog dugoročnog vojnog prisustva u Siriji, zajedno sa pomorskom bazom u Tartusu.

Zračna baza omogućila je Moskvi da proširi svoj doseg na sjevernu Afriku, gdje je uključena u rat u Libiji na strani pučističkog generala Halife Haftara, u njegovoj ofanzivi protiv snaga legalne libijske vlade u Tripoliju, koju podržavaju UN i Turska.

Rusija je prebacila hiljade sirijskih boraca i vlastitih plaćeničkih postrojbi u Libiju preko baze Hmeimim, te pokazuje mali interes za povlačenje svojih snaga iz sjevernoafričke zemlje, unatoč sporazumu o prekidu vatre iza kojeg stoji UN.

Velika većina visokih ruskih vojnih zapovjednika stekla je borbeno iskustvo u Siriji i to iskustvo ugradila u obuku i vježbe, tvrdio je predsjednik Vladimir Putin u utorak u Sočiju.

Rusku upotrebu Sirije za projiciranje svoje moći na Mediteranu pomno su pratili zapadni vojni stratezi.

Šef američkih snaga u Africi, general Stephen Townsend, upozorio je prošle godine Kongres da bi rusko uvođenje borbenih aviona u Libiju moglo nagovijestiti dopremanje ruskih sistema protuzračne odbrane, što je potez koji bi vjerovatno ometao zračni pristup NATO-a svom južnom krilu.

Vašington je nastavio jačati vojne veze sa zapadnim susjedima Libije usred ruskog prodora u regiju, što je potez koji je zapovjednik američkih snaga na Bliskom istoku, general Kenneth “Frank” McKenzie, opisao kao oportunistički.

McKenzie se zalagao za dodatnu prodaju oružja američkim saveznicima u regiji, kao način da se umanji interes lokalnih vlada za ruskom vojnom tehnologijom i smanji njihova ovisnost o američkim snagama u regiji, izvjestio je Al-Monitor.

Prošlog novembra američka vojska objavila je da konsoliduje zapovjedništvo nad svojim snagama u Evropi i Africi u jedinstveni štab.

Rusija, umjesto Sjedinjenih Država, šalje prijeteću poruku Turskoj

Ruski potezi u Siriji i Libiji nisu izazvali bilo kakvu ozbiljnu reakciju Sjedinjenih Država, iako je takvo nešto bilo za očekivati. Slična situacija se nedavno dogodila i sa ruskim gomilanjem snaga na ukrajinskoj granici, gdje Sjedinjene Države izuzev verbalnih osuda, nisu pružile bilo kakvu konkretnu podršku ovoj zemlji u tom trenutku.

Ukrajinske bespilotne letjelice Bayraktar TB2 – koje je Ukrajina počela aktivno koristiti ove godine

Ukrajina je u suštini, kao i Libija, možda najveću političku i vojnu podršku za odbranu svog teritorijalnog integriteta dobila iz Turske. Nakon turskog vojnog uspjeha u Siriji, Libiji i Nagorno-Karabahu, brojne evropske države koje graniče sa Rusijom postale su zainteresovane za saradnju sa Turskom.

Ovu evropsku zainteresovanost za Turskom, koja je jedina država koja se uspješno dokazala u suprostavljanju ambicijama Moskve, najbolje je demonstrirala Poljska ponuda proteklih dana. Posljska ne samo da je iznenadno krenula u nabavku taktičkih bespilotnih letjelica Bayraktar TB2, već je i pozvala Tursku da se direktno uključi u zračne patrole iznad Baltika, što je Turska prihvatila.

Iako je Rusija još prije izrazila negodovanje pa čak i prijetila zbog isporuke borbenih bespilotnih letjelica u Ukrajinu, Turska se nije zaustavila, te je odlučila svoje bespilotne letjelice prodati i Poljskoj. Ovo izaziva veliki bijes u Moskvi, znajući da Poljska vjerovatno neće biti posljednja država u Evropi koja će nabaviti tursku vojnu tehnologiju.

Za očekivati je da će sve Baltičke zemlje, uključujući i one u Skandinaviji, ali i Rumuniju i Bugarsku, koje su razočarane američkom reakcijom u Ukrajini, nastojati uspostaviti snažniju vojno-sigurnosnu saradnju sa Turskom. Ovo će neizbježno dovesti Moskvu i Ankaru na ivicu sukoba, po ko zna koji put. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da su do danas uspjele izbjeći direktne sukobe, sličan razvoj situacije može se očekivati i u budućnosti.

Podijelite: