Kako bi se suprostavila UAE, Somalija je potpisala sporazume sa Turskom

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i somalijski predsjednik Hassan Sheikh Mohamud otvorili su novi terminal međunarodne zračne luke Aden Abdulle u Mogadishu u Somaliji 25. januara 2015. (Fotografija: AMISOM/ Ilyas Ahmed)

Prekretnica bi mogla dovesti do povećanih prihoda i očuvanja suvereniteta Somalije, posebno nakon gotovo decenije Emiratske podrške separatističkim i terorističkim grupama, koje su potkopavale suverenitet i uticaj savezne vlade Mogadishua

Somalijska savezna vlada potpisala je značajan četrnaestogodišnji ugovor s turskom kompanijom, predavši joj odgovornost za upravljanje i obnovu luke svog glavnog grada Mogadishua, izvijestila je Nacionalna televizija zemlje.

Iako je dogovor uslijedio nakon višednevnih rasprava o podjeli dobiti, potez je jedan od mnogih koje je Somalija poduzela, kako bi osigurala svoj suverenitet u smislu proširenja svog saveznog budžeta i suzbijanje uticaja Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ministar luka i morskog saobraćaja, Mariam Aweys Jama, rekla je za medije da će sporazum dovesti do značajnih ulaganja u lučke objekte i potaknuti trgovinu nacije.

Somalija je strateški smještena na Afričkom rogu, koji je jedini prirodni moreuz arapskog Crvenog mora, dok je sa druge strane Sueski kanal. Gotovo 40% procenata globalne trgovine prolazi ovim pomorskim koridorom.

Dogovor je posljednji u nizu strateških partnerstava koje su sklopile dvije države. Turska je također izgradila medicinsku istraživačku bolnicu u Mogadishuu i obnovila međunarodnu zračnu luku Aden Adde.

Uplitanje UAE

Lukom, koja je predmet dogovora, prethodno je upravljala Emiratska kompanija, prije nego što su savezne vlasti Somalije odlučile prekinuti saradnju.

Vladina reakcija uslijedila je nakon što je kompanija DP World, u vlasništvu Emirata, potpisala tridesetogodišnji ugovor sa somalijskom autonomnom regijom Puntland o izgradnji nove luke, nakon čega je u oktobru 2018. godine uloženo novih 442 miliona američkih dolara u drugu luku, koja će imati sjedište u separatističkoj država Somaliland.

Oba poteza uslijedila su u pokušaju potkopavanja pro-turske somalijske savezne vlade, koja je s Turskom potpisala sporazum o odbrambenom partnerstvu, na osnovu kojeg se, 2017. godine, izgradila turska vojna baza i vojna akademija. Ciljevi Turske usmjereni su na izgradnju vojnih kapaciteta Somalije za borbu protiv terorizma.

Kako bi se tome suprotstavili, Emirati su također započeli izgradnju vojne baze i aerodroma u lučkom gradu Berberi. Prema dogovoru, UAE će koristiti aerodrom i bazu 30 godina, prije nego što ih predaju separatističkoj državi Somaliland.

Berbera je samo 300 kilometara udaljena od Jemena, gdje koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, uključujući UAE, od 2015. godine, vodi rat koji je uzrokovao katastrofalne civilne žrtve.

Podrška UAE autonomnim regijama našla se na meti kritika zbog slabljenja savezne vlade Somalije, istodobno potvrđujući dominaciju nad njezinim lukama u Somalilandu i Puntlandu.

U skladu s tim ciljevima, Emirati također podržavaju i finansiraju kandidate kao što su bivši somalijski premijer Omar Abdirashid Sharmarke i političar opozicije Abdirahman Warsame.

UAE su “finansirale razne plaćeničke skupine uključene u razne tajne operacije koje u konačnici održavaju status quo”, kaže Abukar Arman, koji je bio bivši specijalni izaslanik Somalije u Sjedinjenim Državama.

U pokušaju da povrati vlastiti suverenitet, Somalija je pozvala Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da zaustavi gradnju vojne baze u Somalilandu, navodeći to kao “očito kršenje međunarodnog prava”, istovremeno narušavajući dogovor UAE s lokalnom vladom, koja je zaobišla saveznu vlast i odobrenje somalijske vlade kršeći njen ustav.

Finansiranje terorizma

Prema izjveštajima UN-a, krijumčarenje uglja u države Zaljeva iznosi u vrijednosti gotovo 7,5 miliona dolara poreza, koji je prikupila teroristička skupina al-Shabab. Izvoz somalijskog uglja na crnom tržištu vrijedi oko 150 miliona dolara godišnje samo u UAE.

Kako bi eliminirali finansiranje terorizma, UN je 2012. izdao zabranu izvoza uglja iz Somalije, potpomognutu od strane somalijske savezne vlade. Odluka je podržana i interno kako bi se ublažila šteta po okoliš od trgovine drvenim ugljom i daljnja dezertifikacija, sa značajnim uticajem na sušu i poljoprivredu.

Unatoč zabrani, ilegalna trgovina drvenim ugljenom ponovno je oživjela od 2018. godine, a krijumčari su zaobilazili sankcije, krivotvoreći potvrde o porijeklu uglja, tvrdeći da roba dolazi iz drugih istočnoafričkih država.

Suočena s izvještajem UN-a, koji otkriva saučesništvo UAE-a u ilegalnoj trgovini, UAE nisu dale nikakav komentar, propustivši tako provođenje bilo kakvih mjera za zaustavljanje daljnjeg finansiranja terorizma.

To je široko protumačeno kao poruka tadašnjem pro-turskom somalijskom premijeru Abdullahiju Mohamedu.

Strateško partnerstvo

Međutim, tijekom eskalacije krize, Somalija i Turska svjedočile su povećanju trgovinskih veza.

Bilateralna trgovina između dvije zemlje iznosila je 206 miliona dolara u 2019., u odnosu na 144 miliona u 2017. godini.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio je prvi neafrički lider koji je posjetio Somaliju u posljednjih 20 godina, došavši u državnu posjetu 2017. godine. Njegovo putovanje poklopilo se s svečanim otvaranjem turske vojne baze u Mogadishu, izgrađene s ciljem obuke 10.000 somalijskih vojnika.

Turska je također sudjelovala u izgradnji saobraćajne infrastrukture i privrede u Somaliji, otvaranju letova za Somaliju dva puta sedmično i posredovanju u pregovorima između Somalije i autonomne regije Somaliland.

Izvor: TRT World

Podijelite:

Komentariši