Japan se ‘zavjetovao’ da će braniti Tajvan od moguće kineske invazije

Pomorska vojna vježba između ratnih mornarica Japana i Indije u Indijskom okeanu (Foto: Japan Self-Defense Forces)

Dok se Tajvan i dalje suočava sa prijetnjama Pekinga, koji ga naziva odmetnutom provincijom, zamjenik japanskog premijera Taro Aso govorio je o kolektivnoj samoodbrani u slučaju kineske invazije na Tajvan. Također je predložio podršku Tokija SAD-u zajedničkog odbrani Tajvana


Nazivajući to “situacijom opasnom za preživljavanje”, zamjenik japanskog premijera je rekao da bi japanske odbrambene snage (SDF) mogle biti raspoređene kako bi zaštitile japansku nacionalnu sigurnost, budući da bi napad na Tajvan mogao ugroziti i opstanak Japana, prenosi japanski internet portal Nikkei Asia.

Strateški važna vojna baza na Okinawi, nalazi se samo 450 km od Tajvana. Japan je ovlašten mobilizirati svoje oružane snage samo u slučaju nacionalne odbrane. Ovaj dogovor vrijedi prema američko-japanskom sporazumu o sigurnosti iz 1960. godine.

Dva američka bombardera B-52 lete u pratnji američkog EA-18G Growler i japanskih F-2 iznad obale Japana (Foto: U.S Navy)

Asove izjave su vrlo značajne usred vidljivog zaokreta u dosadašnjoj japanskoj politici, dok se zemlja aktivno uključuje u diplomatske napore kako bi se suprotstavila agresivnoj politici Kine.

Prošle sedmice japanski ministar odbrane Nobuo Kishi izjavio je da je sigurnost Japana izravno povezana s Tajvanom, a ranije je zamjenik ministra odbrane zemlje doveo u pitanje službeni stav Japana o Tajvanu , ogreničenog politikom jedne Kine.

Tajvanska politika

Tajvan je nekada bio japanska kolonija između 1885. do 1945. godine; Japan ga je predao Kinezima nakon poraza u Drugom svjetskom ratu. U fazi nakon Drugog svjetskog rata Japan je uspostavio veze s nacionalističkom vladom na Tajvanu i potpisao mirovni ugovor pod nazivom Ugovor iz Tajpeja 1952. godine.

Usred promjenjivog geopolitičkog scenarija i službene posjete američkog predsjednika Richarda Nixona Pekingu, Japan je 1972. godine potpisao zajedničko saopćenje kojim su uspostavljene zvanične diplomatske veze s Pekingom, priznajući komunističku partiju kao “jedinu vladu Kine”, prekinuvši veze s Tajvanom.

Od tada se Japan, po pitanju Tajvana, uvijek držao po strani, kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou, u bilo kojem službenom svojstvu.

Međutim, u protekle dvije decenije, zadržavajući minimalnu ulogu u regionalnom balansu moći, Japan je indirektno proširio svoje regionalno vojno prisustvo kako bi igrao veću ulogu u regionalnoj sigurnosti.

Od 2016. godine, nakon što je Tsai Ing-wen pobijedio na predsjedničkim izborima na Tajvanu, tadašnji japanski ministar vanjskih poslova Fumio Kishida poslao je čestitku na pobjedi, što je prvi put da je visoki zvaničnik japanske vlade izdao takvu poruku izabranom predsjedniku Tajvana.

Godine 2017. zamjenik japanskog ministra, Jiro Akama, postao je prvi zvaničnik vlade koji je posjetio Tajvan od 1972. godine, a dvije zemlje potpisale su sporazum o pomorskoj saradnji u potrazi i spašavanju.

Približavanje Japana i Tajvana može se smatrati elementom šireg “slobodnog i otvorenog indo-pacifičkog” okvira za promicanje međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, kako bi se kontrolirale kineske hegemonističke ambicije.

Jeffry W. Hornung, politikolog iz Vašingtona, smatra da Tajvan i Japan dijele zajedničke vrijednosti i obostrani interes da se održi status quo i izvrši pritisak nad Kinom, onda kada krši norme i pravila koja podupiru međunarodni poredak.

Suzbijanje kineskih aspiracija

Izjave zamjenika japanskog premijera, Tara Asoa, dolaze u pozadini najava kineskog predsjednika Xi Jinpinga o “rješavanju tajvanskog pitanja i ostvarenju potpunog ujedinjenja Kine” tokom govora na obilježavanju stogodišnjice vladajuće Komunističke partije Kine 1. jula.

Međunarodna zajednica počela je otvoreno smatrati Kinu kao sigurnosnu prijetnju, s obzirom na njene navodne “ekspanzionističke tendencije”.

Tajvan je postao užarena tačka između revizionističke moći Kine i uspostavljene američke hegemonije, dok SAD nastavljaju da okupljaju regionalne saveznike kako bi zaustavili eventualni kineski pokušaj invazije Tajvana.

Reagirajući na seriju komentara visokih japanskih zvaničnika, kineski list Global Times, usko povezan sa komunističkom partijom Kine, objavio je editorial, nazivajući izjave japanskih zvaničnika “provokativnim”, navodeći da koriste Tajvana kao “pregovarački čip” za stalni pritisak nad Kinom, optužujući Japan da koriste situaciju za vlastite geopolitičke interese.

Podijelite: