Izborna pobjeda Bidena može dovesti do energetskog rata u Evropi, kaže švedski list

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin (Fotografija: Ured ruskog predsjednika za odnose sa javnošću)

Rusija je više puta naglasila da američki napori da sankcioniraju projekat Sjeverni tok 2 nije ništa drugo do nelojalna konkurencija koja krši međunarodno pravo.

Pobjeda demokrate Džoa Bajdena na američkim predsjedničkim izborima 3. novembra mogla bi rezultirati plinskim ratom u neposrednoj blizini Švedske zbog plinovoda Sjeverni tok 2, izvještava švedski dnevni list Svenska Dagbladet.

List tvrdi da je malo vjerojatno da će se promijeniti američki pristup prema projektu plinovoda sa dolaskom Bajdena. Novine su podsjetile da je Biden, dok je bio američki potpredsjednik između 2009. i 2017. godine, tvrdio da će plinovodi izgrađeni ispod Baltičkog mora učiniti Evropu još više ovisnom o ruskom plinu.

Postavljanje plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru, koji se proteže od Rusije do Njemačke, 11. novembra 2018. (Fotografija: AP)

Svenska Dagbladet također je citirao izjavu novoizabranog predsjednika SAD-a koji je tada rekao da bi najbolja alternativa ruskoj opskrbi plinom u Evropu mogle biti isporuke američkog ukapljenog plina (LNG).

Što se tiče Švedske, njena vlada odobrila je izgradnju dijela plinovoda Sjeverni tok 2 u švedskoj ekonomskoj zoni u junu 2018. godine, tako da je “pitanje u vezi s tim već riješeno za Stockholm”, napominje list.

Na nivou EU, međutim, tema i dalje izaziva kontroverze usred prijetnje američkim sankcijama protiv projekta, dodaje list, tvrdeći da politički, Sjeverni tok 2 može računati na kontinuiranu podršku njemačke vlade.

Najave dolaze nekoliko dana nakon što je parlament u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern izglasao inicijativu koju je predložila regionalna vlada za uspostavljanje posebne fondacije za zaštitu okoliša koja bi zaštitila interese sudionika Sjevernog toka 2 od američkih sankcija.

Washington je prvi put nametnuo sankcije protiv projekta u decembru 2019. godine, a tačno godinu dana kasnije SAD su proširile restriktivne mjere ciljajući kompanije koje pružaju usluge osiguranja i certificiranja za Sjeverni tok 2.

Nema promjene u stavu Njemačke o Sjevernom toku 2 za vrijeme mandata novog američkog predsjednika, kaže Berlin

Krajem decembra njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je novinskoj agenciji Deutsche Presse-Agentur (DPA) da Berlin neće popustiti pod pritiskom Washingtona u sporu oko Sjevernog toka 2 čak ni nakon tranzicije vlasti u SAD-u 20. januara.

Govoreći o projektu Sjeverni tok 2, Maas je naglasio da Berlin “ne treba razgovarati o evropskom suverenitetu ako se to podrazumijeva da mi [Njemačka] radimo u budućnosti onako kako to želi Washington”.

Iako se Berlin nada poboljšanju američko-njemačkih veza u mandatu Bidena, i dalje će ostati niz neslaganja, uključujući pitanje Sjevernog toka 2, prema izjavi Maasa.

“Njemačka vlada neće promijeniti svoj stav o Sjevernom toku 2”, naglasio je, dodajući, “najvažnije je da smo usklađeni sa središnjim strateškim i geopolitičkim pitanjima, da smo na istoj strani polja”.

Po završetku, Sjeverni tok 2 bit će plinovod sa dvije cijevi dužine 745 milja preko kojeg će se godišnje transportovati oko dva biliona kubnih metara plina iz Rusije u Njemačku, preko teritorijalnih voda ili isključivih ekonomskih zona Danske, Finske, Njemačke, Rusije i Švedske.

SAD i neki njihovi saveznici u Evropi suprotstavljaju se projektu tvrdeći da će povećati evropsku ovisnost o ruskom plinu. Moskva negira optužbe, rekavši da je ovaj projekt čisto ekonomske prirode i poziva SAD da ga ne politiziraju.

Izvor: Sputnik

Podijelite: