Iran je objavio rat Sjedinjenim Državama u Iraku putem svojih posredničkih grupa

Američki vojnik u pratnji pripadnika iračkih specijalnih snaga, dok vježbaju tehnike pokreta (Foto: DVIDSHUB)

Iran je napadao američke snage i ranije, koristeći proiranske grupe u Iraku, kako bi podigao pobunu protiv SAD-a nakon američke invazije na Irak 2003. godine.


Svakodnevni raketni napadi i napadi dronovima na američke snage u Iraku više nisu samo uznemiravanje koje je započelo u maju 2019. godine. Broj napada je u porastu, a uključuju i sofisticiranije dronove nego u prošlosti.

Iako od proljeća 2020. godine nije bilo američkih smrtnih slučajeva u ovim napadima, ukupna slika nagovještava rastući sukob u kojem je Iran objavio rat američkim snagama u Iraku.

Iranska bespilotna letjelica Mohajer 6 (Foto: Twitter)

Najnoviji napad dogodio se u četvrtak ujutro na američku ambasadu u Bagdadu. To je pratilo svakodnevne napade na američke snage u Erbilu, glavnom regionalnom centru iračkog Kurdistana na sjeveru Iraka, kao i bazu Al Asad u zapadnom Iraku, te američke snage u Siriji od 4. jula.

Iran je to činio i ranije, koristeći proiranske grupe u Iraku kako bi podigao pobunu protiv SAD-a, nakon američke invazije na Irak 2003. godine. Ironično, Vašington je otišao u Irak da ukloni Sadama Husseina. Sadam je bio okrutni protivnik Irana, koji je također počinio zločine etničkog čišćenja nad Iračanima, ubijajući Kurde i Šiite.

Jednom kada je otišao, Iranci su se preselili u Irak, koristeći proiranske šiitske grupe, poput organizacije Badr. Zatim su mobilizirali posredničke grupe za napad na američke snage. To je rezultiralo ubistvom stotina američkih vojnika. Ali SAD se nisu osvetile, preferirajući iluziju da je riječ o nekakvim autohtonim napadima.

Iran je pomogao svoje milicije u Iraku kroz isporuke oružja, uključujući 107 mm. rakete i eksplozivno formirane penetratore (EFP). Prema izvještajima, ovim oružjem je ubijeno najmanje 196 američkih vojnika.

Ovi napadi su čini se završili 2011. godine kada su SAD napustile Irak. Međutim, američka vojska se vratila 2014. godine u borbu protiv ISIL-a, te neko vrijeme SAD nisu bile iranska meta. Međutim, 2017. godine proiranske milicije, predvođene Kataibom Hezbolahom, Asaibom Ahl al-Haqom i drugima, tražile su da SAD napustiti Irak. Međutim, Amerikanci su to odbili, tvrdeći da ih je pozvala tadašnja iračka vlada.

Zvanični stav američke koalicije je da napadi na njihove snage u Iraku ugrožavaju same Iračane. Istina je; neki Iračani su ranjeni, pa čak i ubijeni u ovim napadima na američke snage.

“Svaki napad na vladu Iraka, irački region Kurdistana i koaliciju podriva autoritet iračkih institucija, vladavinu zakona i irački nacionalni suverenitet”, objavio je u četvrtak na Twitteru glasnogovornik koalicije, pukovnik Wayne Marotto. “Ovi napadi ugrožavaju živote iračkih civila i partnerskih snaga iz iračkih snaga sigurnosti, uključujući Pešmerge i koaliciju.”

Međutim, u širem kontekstu, to ne šteti samo Iračanima. Ovo je usklađena i koordinirana kampanja protiv SAD-a. Upotreba dronova u napadima je dio nove strategije. Do sada se čini da je strategija dizajnirana da ne nanese mnogo žrtava SAD-u. U stvari, raketni napadi bili su relativno mali, ponekad i do desetak raketa, ali obično samo nekoliko.

Dron je u aprilu pogodio hangar američke obavještajne službe CIA u Erbilu, šaljući tako poruku da Iran zna gdje se kriju američke tajne. Dronovi su takođe ciljali područje na kojem se gradi novi američki konzulat, u blizini Erbila, u regiji iračkog Kurdistana. Poruka je da SAD nisu sigurne u Kurdistanu, mirnom i obično sigurnom području.

Iranska upotreba dronova i raketa, koje se isporučuju milicijama u Iraku, protiv diplomatskih misija i također protiv američke vojske je bez presedana. Iako je Iran isporučivao rakete i dronove Hamasu i Hezbolahu, u Iraku se čini da je uloga Islamske revolucionarne garde i proiranskih grupa usko povezana s Teheranom.

To je zato što je jasno da Teheran može pokretati napade kada to želi. Ovaj put eskalacija je započela 4. jula. Bila je to poruka koja se poklopila s napuštanjem SAD-a iz zračne baze Bagram u Afganistanu. Iran smatra da istovremeno može natjerati američke snage na povlačenje iz Iraka.

Izvor: Jerusalem Post

Podijelite: