Grčka vojska: kopnene, zračne i mornaričke snage – komparacija sa turskom vojskom

Grčki Dassult Mirage 2000 opremljen krstarećim raketama SCALP EG (Storm Shadow)

Usred napetosti u Istočnom Mediteranu, Grčka vojska je otpočela sa modernizacijom i opremanjem svog ratnog zrakopolovstva. Grčka već duže vrijeme najavljuje kako će proširiti svoje teritorijalne vode sa 6 na 12 milja, dok Turska navodi da će to biti neizbježan povod za rat

U međunarodnoj politici, antagonizam između Grčke i Turske učinio je nužnim da Helensko ratno zrakoplovstvo nastoji održati kvantitativnu i kvalitativnu ravnotežu u Istočnom Mediteranu i Egejskom moru. Međutim, zbog ekonomskih problema Grčke od 2008. do 2018. godine, regionalni odnos snaga u Istočnom Mediteranu bio je neizbježno narušen u korist Turske.

Zbog toga je Grčka prošle godine odlučila krenuti u nove nabavke borbenih aviona i modernizacije postojećih, kako bi pokušala ponovo uspostaviti balans snaga naspram Turske. Ali da li je takvo nešto moguće? Pogotovo iz razloga jer Turska iz godine u godinu postaje država koja samostalno proizvodi naoružanje, dok je Grčka primorana i dalje investirati veliki novac u kupovinu ne tako jeftinog oružja sa Zapada.

Grčke kopnene snage – komparacija

Kada uzmemo u obzir grčku populaciju, brojnost i opremljenost kopnenih i zračnih snaga, može se zapaziti da Grčka ima prilično dobro opremljenu vojsku. Grčki vojni budžet za prethodnu godinu iznosio je 4,9 milijardi dolara, dok je na turskoj strani gotovo četri puta veći, preko 19 milijardi dolara, prema zvaničnim dostupnim informacijama.

Kada su u pitanju tenkovi, najnapredniji tenk u grčkim kopnenim snagama je njemački Leopard 2A6, kojeg posjeduju 170 primjeraka. Kada je riječ o balističkim i raketnim sistemima, Grčka posjeduje 36 primjeraka američkih višecijevnih raketnih sistema M270, i Sovjetski BM-21 116 primjeraka.

Višecjevni raketni lanser M270 MLRS

Dometi navedenih sistema ograničen je do 70 kilometara.

Na turskoj strani situacija je drugačija, najnapredniji tenk u turskim kopnenim snagama je Leopardu 2A4T. Turska posjeduje 325 primjeraka ovog tenka, što je gotovo duplo veći broj u odnosu na Grčku, iako se radi o slabijoj i starijoj varijanti Leoparda 2, čija je modernizacija u toku.

Kada uzmemo u obzir ostale tenkove u inventarima grčke i turske vojske, možemo zapaziti kako turci posjeduju duplo veći broj tenkova, u odnosu na Grčku. Uz ovo, na turskoj strani imamo u prosjeku naprednije glavne borbene tenkove (MBT), zbog brojnih modernizacija koje su nad njima provedene.

Kada je riječ o raketnim sistemima i balističkim raketama, ovdje se posebno ističe taktički balistički sistem Bora Khan, čija zona odstupanja od cilja (CEP) prema zvaničnim informacijama iznosi 10m.

Lansirana raketa može da vrši korekciju putanje leta preko satelitske korekcije, što automatski smanjuje mogućnost i otežava presretanje ove taktičke balističke rakete.

Zvanični domet balističkih raketa Bora Khan sistema iznosi 280km i koristi bojevu glavu velike razorne moći. Turska vojska posjeduje i drugi balistički sistem pod nazivom J-600T u varijantama Yıldırım l i Yıldırım ll , čiji zvanični domet iznosi 300 kilometara.

Grčka posjeduje snažnu protuzračnu odbranu sastavljenu od sistema S-300, Patriot Pac ll i Pac lll, te Tor M1 i drugi.

Patriot koji posjeduje Grčka, može se koristiti za odbranu od balističkih raketa kratkog dometa.

Domaći turski sistem potuzračne odbrane srednjeg dometa – Hisar-O

Turska protuzračna odbrana sastavljena je trenuto od baterija S-400, domaćih sistema Hisar-A dok se ulazak Hisar-O u serijsku proizvodnju očekuje u ovoj godini. Uz navedeno u inventaru vojske se nalazi i modernizovani MIM-23 Hawk kao i Korkut koji služi za posljednju liniju odbrane.

Međutim, za razliku od Grčke, Turska posjeduje napredne sisteme za elektronsko ratovanje poput Korala, Milkara i drugih sistema. Navedeni turski sistemi su se pokazali jako korisnim u ometanju i suzbijanju neprijateljskih sistema zračne zaštite u Siriji i Libiji.

Grčko ratno zrakoplovstvo – komparacija

Grčko ratno zrakoplovstvo su vjerovatno najopremljeniji i najsnažniji dio grčke vojske. Glavnu udarnu snagu grčkih zračnih snaga čini 153 višenamjenska borbena aviona F-16, američke proizvodnje, u C i D varijanti. Grčka koristi zrak-zrak rakete dugog dometa AIM-120 AMRAAM kao i AIM-9 Sidewinder za slučaj dogfight-a.

Grčka posjeduje i francuske Mirage-2000 borbene avione, međutim, sa Mica zrak-zrak raketama, koje ipak ne predstavljaju značajan faktor u potencijalnom sukobu protiv Turske. Maksimalni domet Mica zrak-zrak rakete je svega 60 kilometara, i može se koristiti u bliskoj zračnoj borbi, sa vrlo ograničenim BVR (Beyond-visual-range) mogućnostima.

Grčke zračne snage posjeduju krstareće rakete SCALP EG, dometa prema zvaničnim izvorima 400 kilometara. Ujedno SCALP EG bi bio najveći adut grčkih zračnih snaga protiv turske vojske, jer sa ovim krstarećim raketama moguće je gađati kopnene mete unutar turskog teritorija.

Grčka, prema zvaničnim podacima, posjeduje zalihu od 90 krstarećih raketa SCALP EG, koje je nabavila od Francuske. Za razliku od Grčke, turska vojska posjeduje domaću proizvodnju naprednih krstarećih raketa SOM, koje su naprednija varijanta u odnosu na SCALP EG, međutim sa nešto manjim dometom.

Grčka posjeduje i 4 AWACS zračna radara modela Embraer R-99, radi se o ekonomičnoj verziji AWACS-a, sa nešto skromnijim mogućnostima i radarom u odnosu na turske Boeing 737 E-7.

Embraer R-99 AWACS zračni radar

Najveći nedostatak grčkih zračnih snaga je taj što nemaju mogućnost nadopune goriva u zraku, kao što posjeduje turska vojska sa svojih 7 KC-135 zračnih tankera.

Dok Grčka posjeduje 153 borbena aviona F-16 u C i D varijanti, turske zračne snage posjeduju 245 F-16 u C i D varijanti. Dok je Grčka dogovorila modernizaciju određenog broja svojih F-16 sa Sjedinjenim Državama, Turska je također krenula u domaću modernizaciju svojih F-16, koji će uskoro biti opremljeni sa novim AESA radarima.

Pored borbenih aviona, Turska bolje stoji i sa transportnim aviona, koje posjeduje u duplo većem broju u odnosu na Grčku.

Uz sve navedeno, Turska posjeduje ozbiljnu domaću proizvodnju bespilotnih letjelica, za razliku od Grčke koja je ovo polje potpuno zapostavila.

Kada je riječ o helikopterskim snagama i tehnici, turska vojska bolje stoji u odnosu na Grčku, počevši od domaće proizvodnje jurišnog helikoptera Atak T-129 i transportnog S-70.

Grčka mornarica – komparacija

Grčka mornarica sastavljena je od 13 fregata, 11 podmornica, brojnih patrolnih, logističkih i drugih brodova.

Međutim, najveći adut grčke mornarice je njena podmornička flota. Grčka mornarica iako posjeduje manji broj podmornica u odnosu na Tursku, grčke podmornice su prosjeku naprednija i novija tehnologija.

Ovdje se posebno ističu četri njemačke podmornice klase U-214, koje su novija tehnologija u odnosu na turske klase U-209.

Grčka podmornica klase 214 – grčkog naziva Papanikolis (S-120), u Kielu, 2008. godine

Međutim, turci su spremni odgovoriti na ovo protupodmorničkim mjerama, sa većim brojem protivpodmorničkih aviona i helikoptera za praćenje i otkrivanje podmornica.

Turska mornarica generalno posjeduje veći broj ratnih brodova, koji su u prosjeku moderniji u odnosu na grčke brodove.

Na Turskoj strani primjetne su daleko veće sposobnosti mornaričkog i zračnog desanta u odnosu na Grčku, čije su mogućnosti skromne i uglavnom defanzivnog karaktera.

Glavna udarna snaga grčke mornarice su protubrodske rakete Exocet i Harpoon, čiji zvanični domet ne prelazi 200 kilometara. Na drugoj strani, turska protubrodska raketa Atmaca, domaće proizvodnje,  ima domet između 240-280 kilometara, a uspješno je testirana na 240 kilometara.

Finalni zaključak

Kao što se moglo zaključiti iz gore navedenih činjenica, Grčka u određenim segmentima ima određeni paritet sa turskom vojskom, pogotovo kada su u pitanju protuzračna odbrana i podmornička flota, gdje je Grčka snažnija od Turske.

Turska posjeduje nadmoć u brojnosti vojne tehnike, raketnih sistema, borbenih aviona, tenkova, ratnih brodova, bespilotnih letjelica i šire.

Ukoliko bi došlo do potencijalnog sukoba, on bi se vjerovatno vodio prvenstveno na moru i u zraku, tačnije na grčkim otocima, koji bi se našli pod turskim zračnim i pomorskim desantom, pa tek onda na kopnenoj granici.

Velika prednost Turske leži u domaćoj proizvodnji naoružanja, što je ne čini ovisnom o uvozu te cijena ovog oružja biva daleko niža.

Zbog sposobnosti i mogućnosti nadopune goriva u vazduhu, turski borbeni avioni mogu ostati u zraku puno više u odnosu na Grčke, te su sposobni letjeti na puno veće udaljenosti. Tome idu u prilog vojne vježbe turske vojske blizu obala Libije, koja je udaljena gotovo 2000 kilometara od samog turskog kopna.

Pored navedenih prednosti, sami raspored grčkih vojnih i zračnih baza u odnosu na turske baze, donosi turskoj veliku prednost. Radi se o tome da turska vojska ima mogućnost dejstvovanja po gotovo svim grčkim vojnim bazama i aerodromima, koje su u dometu turskih taktičkih balističkih i krstarećih raketa SOM, dok su mogućnosti Grčke u ovom pogledu vrlo ograničene zbog širokog rasporeda turskih vojnih baza i velikog državnog teritorija.

Međutim, sa novim Grčkim nabavkama borbenih aviona od Francuske (Dassault Rafale) i potencijalno od Sjedinjenih Država (F-35), Turska bi mogla izgubiti veliki broj prednosti koje sada uživa.

Autor: F.T

Podijelite:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.