Nakon najava Grčke da će proširiti svoje teritorijalne vode u Jonskom moru sa 6 na 12 nautičkih milja, albanski premijer Edi Rama našao se u iznenadnoj posjeti Turskoj
Odmah nakon što je Grčka najavila širenje svojih teritorijalnih voda u Jonskom moru sa 6 na 12 milja, neki u Albaniji počeli su svirati istu staru, umornu melodiju: “Grčka grabi na našim morima.” – tvrdi grčki Ekathimerini.
Edi Rama pokušao je smiriti situaciju, rekavši da Grčka ima na to pravo, predviđeno međunarodnim pravom, da proširi svoje teritorijalne vode kada to smatra potrebnim, kao što je to učinila sama Albanija 1990. godine.
Prava svrha ovog previranja je spriječiti – ili barem odgoditi – pitanje razgraničenja ekskluzivne ekonomske zone Grčke i Albanije, da dođe do Međunarodnog suda u Hagu, kako su se Atina i Tirana dogovorile prošlog oktobra, tvrdi grčki mediji.
Mnogi u Grčkoj sumnjaju da se ulažu napori da se to postigne kroz proceduralna kašnjenja.
Značajno je da ni dva i pol mjeseca nakon što su ga objavili, arbitražni sporazum s kojim bi se obje države izjasnile u pisanom obliku da se slažu da će pitanje svog pomorskog razgraničenja staviti pred Haaški sud i prepustiti arbitraži još nije potpisan.
Atini se žuri da krene dalje, jer su pomorska razgraničenja u Egejskom moru i povezani problemi s Turskom još uvijek otvoreni, ali albanska strana izgleda nije voljna da nastavi.
Rama se suočava i s proljetnim parlamentarnim izborima i sa svojim najboljim prijateljem i strateškim partnerom, turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji ne želi da Grčka i Albanija potisgnu dogovor o arbitraži posredsvom suda u Hagu.
Stoga, ostavljanje grčko-albanskog sporazuma o pomorskom razgraničenju EEZ-u za “nikad”, zamrzavanjem potpisivanja arbitražnog sporazuma, poklapa se s turskim interesima u tom području.
To tvrde ne samo Grci već i evropske diplomate koji su služili u Tirani i savršeno dobro znaju igru Ankare na Balkanu i ulogu koju ona predviđa za Albaniju. Albanski političari već su osuđivali tursku umiješanost u neuspjeh postizanja sporazuma o grčkim i albanskim ekonomskim zonama 2009. godine.
Prva Ramina bilateralna posjeta 2021. godine nije bila evropska zemlja, već susret sa predsjednikom Turske. Zapravo, prije nego što je u septembru 2020. godine obavijestio premijera Kyriakosa Mitsotakisa o svom pristajanju na zajedničku peticiju haškom sudu, Rama je dobio “sultanov blagoslov” u odmaralištu Marmarisu.
Neposredno nakon Ramine posjete Atini u petak, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu predložio je da Tirana bude domaćin sastanaka za razgovore o pomorskom razgraničenju.
Grčki mediji tvrde da Rama ne može igrati ulogu u grčko-turskim naporima za zbližavanje, ali Cavusogluov prijedlog možda će albanskom premijeru pružiti određenu korist na aprilskim parlamentarim izborima.
