Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Vijesti

Grčka nezadovoljna njemačkom konferencijom o Libiji: Ankara pozvana, Atina nije

Susret turskog i grčkog ministra vanjskih poslova (Foto: Twitter)

Grčka je u četvrtak izrazila nezadovoljstvo Ujedinjenim narodima zbog odluke Berlina da Atinu ovog mjeseca ne pozove na konferenciju o Libiji


Njemačka i Sjedinjene Države planiraju biti domaćini konferencije o Libiji, na kojoj nastoje okupiti sve zainteresovane strane u pogledu budućnosti Libije.

„U telefonskom pozivu razgovarao sam o razvoju situacije u Libiji sa specijalnim izaslanikom UN-a, Janom Kubisom. Ι izrazio nezadovoljstvo odlukom Njemačke da ne pozove Grčku na sastanak u Berlinu. U fokusu je i saradnja s UN-om oko izbjeglica u Libiji ”, napisao je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias na Twitteru.

Grčka je nastojala izgraditi veze sa Halifom Haftarom nakon što je vlada GNA u novembru 2019. godine potpisala sporazum o pomorskoj i vojnoj saradnji s Turskom. Koristeći se svojim članstvom u Evropskoj uniji, Grčka je smatrala da može izvršiti pritisak nad vladom u Tripoliju i samom Ankarom da odustanu od sporazuma o pomorskom razgraničenju. Međutim, bez uspjeha.

Dnevni red konferencije 23. juna uključuje rasprave o pripremama za izbore u decembru i povlačenju stranih snaga iz Libije.

Sastanak u Berlinu održat će se na razini ministara vanjskih poslova, što će predstavljati nastavak nakon konferencije u januaru 2020. godine, na kojoj su se čelnici dogovorili da će poštivati ​​embargo na oružje za Libiju, te potaknuti zaraćene strane sjevernoafričke države da postignu puni prekid vatre. Njemačka je pokušala djelovati kao posrednik, iako bez značajnog uspjeha.

Zemlje koje su sudjelovale u procesu uključuju pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, zajedno s Italijom, Turskom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Berlinskoj konferenciji će prvi put prisustvovati predstavnici libijske privremene vlade, navodi se u priopćenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. Libija se našla u unutrašnjem građanskom sukobu od svrgavanja dugogodišnjeg libijskog lidera Muamera Gadafija 2011. godine.

Libijske suparničke grupe su se 5. februara ove godine dogovorile da, uz posredovanje UN-a u Ženevi, formiraju privremeni organ koji će voditi zemlju do izbora u decembru ove godine.

Od aprila 2019. godine Haftarove snage započele su napade na Tripoli i ostale dijelove sjeverozapadne Libije, što je rezultiralo više od 1.000 smrtnih slučajeva, uključujući i stradanje civila. Haftara podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Francuska, Egipt i Rusija, dok međunarodno priznatu vladu u Tripoliju podržavaju Ujedinjene nacije, Turska i Katar.

Rusija je u prošlosti pokušavala urušiti međunarodne mirovne inicijative za Libiju. Moskva je isprva podržavala napore UN-a za posredovanje u sukobu u Libiji 2019. godine, pod vodstvom bivšeg specijalnog izaslanika UN-a Ghassana Salame.

Ipak, istodobno je blokirala rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2019. godine, u kojoj se Halifa Haftar poziva da zaustavi vojnu ofanzivu na Tripoli protiv međunarodno priznate vlade. Hiljade plaćenika koji pripadaju zloglasnoj ruskoj grupi Wagner borili su se u Libiji zajedno s Haftarovim snagama, a brojna izvješća pokazuju da se to radi po nalogu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Procjene iz pojedinih izvora govore da je Rusija iz Sirije transportovala blizu 6000 plaćenika, kako bi se borili u redovima Haftarovih snaga.

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021