Globalne migracije – Evropa i Balkan se moraju ozbiljno pripremiti

Mediji, istraživački centri, analitičari i brojne think-tank organizacije sve više predviđaju da će klimatske promjene, širenje dostupnosti internet mreže, oružani konflikti i nesigurnost hrane izazvati masovne migracije svojim spiralnim utjecajima na poljoprivredu, vodene resurse i infrastrukturu, posebno u zemljama u razvoju.

Historijski gledano, postoji dovoljno dokaza da su klimatski faktori imali značajnu ulogu u kretanju stanovništva. Klimatske varijabilnosti ubrzale su migraciju nakon propadanja Zapadnog rimskog carstva 476. godine nove ere, a suša je bila na djelu tokom pada carstva Maja (660. do 1000. godine).

Nedostatak i obilje padavina mogu potaknuti kretanje stanovništva, kao što je demonstrirano mongolskim širenjem na zapad u 13. stoljeću, koje je podstaknuto vlažnijim uslovima u Evroazijskoj stepi.

Danas svjedočimo početku treće velike seobe naroda koja je otpočela nakon napada 11. septembra 2001. godine, i američkih vojnih pohoda na Bliski istok, uključujući i Siriju.

U Evropi danas vlada mišljenje kako je upravo ona najveća meta migrantskog vala, koji prijeti da dodatno eskalira u narednim godinama i decenijama.

Ukoliko se osvrnemo na izjave mađarskog premijera, Viktor Orban tvrdi kako se iza ovih migracija ka Evropi krije Džordž Soroš, i kako je to napad na kršćanski duh i vrijednosti unutar Evrope.

Danas postoji nekoliko stotina miliona migranata, izbjeglica i ljudi bez zvaničnog identiteta koji mogu predstavljati ozbiljnu sigurnosnu prijetnju

Prema podacima Svjetske banke za 2018. godinu, procjenjuje se da više od milijarde ljudi širom svijeta suočava s izazovima u dokazivanju ličnog identiteta.

Ujedinjene nacije procjenjuju da čak četiri milijarde ljudi živi na mjestima gdje ne postoje nazivi ili brojevi ulica. A jednostavan nedostatak adrese može imati velike posljedice.

Obično kada govorimo o globalnom svijetu, većina ljudi to povezuje sa Zapadnim svijetom koji čini svega približno 10% procenata svjetske populacije. Kada pogledamo na ostatak svijeta, tamo postoje ozbiljni problemi siromaštva i migracija.

Privremena skloništa u Bangladešu poplavljena su tokom sezone monsuna 2018. godine. U kampu, koji je jedan od najvećih u svijetu, nalaze se milioni Rohinjanskih izbjeglica

U prošlosti, u siromašnim državama Afrike i Azije, zbog vrlo loše ili čak potpune nedostupnosti interneta većina populacije nije imala priliku upoznati se detaljno sa životnim standardom i načinom života na Zapadu.
Pojavljivanjem društvenih mreža, širenjem pokrivenosti internetom na afričkom i azijskom kontinentu, direktno je uzrokovalo pokretanje prvenstveno ekonomskih migracija ka Evropi.

Jedna od glavnih međunarodnih organizacija koja se bavi problemom migracija i izbjeglica je Agencija za migracije, koja djeluje u sklopu UN-a.
Projekti Agencije za migracije posebno su vidljivi u Turskoj, koja je po broju primljenih migranata i izbjeglica prva u svijetu.

Ujedinjene nacije u Turskoj provode nekoliko projekata nad migrantima i izbjeglicama, počevši od higijene i sanitacije ovih ljudi, kao i prenosivih toaleta. Najinteresantniji projekat, kada je riječ o izbjeglicama i migrantima, jeste projekat Digitalnog identiteta koji UN želi dodijeliti ovim ljudima.

Iako mediji tome ne posvećuju pažnju, širom Afrike i Azije ali i u drugim dijelovima svijeta u toku su radovi na razvoju globalnog sistema Digitalnog identiteta za više od milijardu ljudi.

Kakvo rješenje se želi postići za izbjeglice i migrante?

Razvoj digitalnog identiteta za izbjeglice i migrante fokusiran je prvenstveno u okviru projekta Bill Gatesa pod nazivom ID2020, kojeg podržavaju i Ujedinjene nacije.

Ovdje se u suštini provodi jedna velika proba i test, koristeći se migrantima i izbjeglicama, koju žele u budućnosti nametnuti i ostatku svijeta.
Možemo reći da se izbjeglice i migranti širom svijeta koriste za ovakva testiranja i probe.

Ukoliko odemo korak dalje, postaje jasno da će u budućnosti digitalni identitet neminovno donijeti i ideju digitalne države, čiji se temelji već godinama uspostavljaju.

Naravno, niko vam neće reći kako prave digitalnu državu ali to je neizbježna posljedica ovih projekata.

Temelji digitalne države o kojoj govorim jeste brzi internet i Blockchain tehnologija, na kojoj će biti zasnovan budući sistem ekonomije, zdravstva, obrazovanja i tome slično.

Balkan i migracije koje će uslijediti u narednim godinama

Današnji Balkan, iako nije primarni cilj migracija, važi za jednu od glavnih tranzitnih ruta preko koje milioni izbjeglica i migranata iz Azije i Afrike nastoje da se domognu teritorija država Evropske unije.

Afričke migrantske rute prema Evropi

Pokazalo se da je najranjivija država na Balkanu, kada su u pitanju migracije, upravo Bosna i Hercegovina, koja zbog unutrašnjih političkih i etničkih neslaganja nije u stanju poduzeti odgovarajuće mjere s ciljem obuzdavanja migrantskog vala.

Pored nesigurnosti hrane, oružanih konflikta i siromaštva, prema brojnim istraživanjima stručnjaka jasno se može zaključiti da će cijelo 21. stoljeće proteći u globalnim migracijama stanovništva.

Prema određenim istraživanjima, do 2050. godine doći će do ozbiljnog rasta temperatura i porasta nivoa mora u brojnim državama u Africi i Aziji, što će za posljedicu imati višemilionske migracije stanovništva ka sjeveru, prvenstveno Evropi.

Može se naslutiti kako će Balkan postati glavna tranzitna ruta za ove migracije. Narodi Bosne i Hercegovine trebaju sjesti i ozbiljno razmisliti o tome šta će uslijediti u narednim godinama, ukoliko se dosadašnja praksa upravljanja migrantskom krizom nastavi.

Cijenu migrantske krize jednako će platiti svi, bez ikakvih izuzetaka, jer nalazimo se na pragu ovih događaja koji uopšte nisu daleko.

Stoga, umjesto etničkih podjela, moramo se okrenuti ozbiljnoj regionalnoj-sigurnosnoj saradnji sa susjednim državama, što je jedini mogući način kojim bi se spriječilo gomilanje ovih ljudi u našim gradovima.

Autor: F.T

Podijelite: