Geopolitika Bliskog istoka: Nova strategija Saudijske Arabije, Turske, Rusije i Sjedinjenih Država

Fotografija: Sputnik/Aleksey Nikolskyi/Kremlin

Nakon što je postalo jasno da je Biden novoizabrani američki predsjednik, Bliskoistočne države su krenule u uspostavljanje nove ravnoteže moći, praveći zaokrete u politici. Kriza između Katara i drugih Zaljevskih država privodi se kraju, dok Saudijska Arabija nastoji uspostaviti dobre odnose sa Turskom.

Dugo vremena su Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati zajednički djelovali protiv Turske u regijama Bliskog istoka i Afrike.

Borba i nadmetanje za dominaciju između Turske i ovih država proteže se od njihove saradnje sa Grčkom u Istočnom Mediteranu, pa sve do Sirije, Libije i ostatka Afrike.

Međutim, saudijski kralj je prije nedavnog sastanka G20 pozvao turskog predsjednika Erdogana, kako bi “izgladio” odnose, pozivajući Tursku na zajedničku saradnju, prema izvještajima iz medija.

Izbor novog američkog predsjednika izazvao je zaokrete u politici brojnih država u regiji Bliskog istoka, Evrope i Azije

Počevši od Turske, koja je krenula sa smjenama unutar državne administracije, posebno ministarstva finansija i trezora, brojne druge države pripremaju se za dolazak novog američkog predsjednika.

Turska je istovremeno i prema EU počela slati poruke bliskosti i saradnje. Saudijska Arabija čini slično, u pokušaju da izgladi odnose sa Turskom.

Prisjetimo se perioda prije Trumpa, kada je predsjednik Obama sklopio nuklearni sporazum sa Iranom, bacajući u stanje panike države poput Saudijske Arabije i Izraela.

Decenijama unazad, u regiji Afroevroazije, između Irana i Saudijske Arabije u brojnim muslimanskim državama odvijao se ideološki rat.

Dok je Saudijska Arabija nastojala finansirati širenje Selefizma, Iran je činio isto sa ciljem širenja Šitske ideologije. Međutim, nakon Obaminog sporazuma sa Iranom, Saudijska Arabija i UAE su se okrenuli Turskoj, računajući kako će Turska biti njihov glavni saveznik i zaštitnik protiv Irana.

U tom periodu mase Saudijskih turista i investitora donosili su svoj novac u turske gradove. Ali dolaskom Trumpa i njegovim izlaskom iz nuklearnog sporazuma i uvođenjem novih sankcija protiv Teherana, došlo je do zaokreta u politici Zaljevskih država, koje je Trump usmjerio ka normalizacijama sa Izraelom.

Carska politika Rusije na Bliskom istoku, Saudijski pokušaj pridobijanja Rusije protiv Turske

Nakon što je dogovorena nabavka S-400 između Rusije i Turske, Saudijska Arabija je iskazala sličnu želju za nabavkom ovog sistema, obećavajući i velike investicije u nastojanju da “kupe” Rusiju.

Međutim, nakon američkog ukora, Saudijci su odustali od ideje nabavke ruskog sistema. Povratkom Rusije njenoj carskoj politici, izlaskom na topla mora i ekspanzijom u Africi, saradnja Rusije i Turske u pogledu Sirije i Libije ozbiljno je uznemirila Saudijsku Arabiju.

Saudijska Arabija nastojala se nametnuti kao ruski partner u ovim regijama, umjesto Turske, ali bez uspjeha. Uz ovo, arapska koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom, i pored nabavki naprednog naoružanja, nije uspjela ostvariti pobjedu u Jemenu, u ratu protiv pro-iranskih grupa.

Saudijska Arabija i UAE nisu uspjele postići svoje ciljeve protiv Turske i Katara, niti su uspjeli poraziti Iran u Jemenu

U prošlosti je postojao pokušaj da se iz Katara i Saudijske Arabije, preko Sirije, uspostavi naftovod i plinovod, koji bi Saudijsku naftu i Katarski plin preko Turske transportovali ka Evropi. Ovaj energetski projekat podržan je od strane tadašnje Obamine administracije u Sjedinjenim Državama.

Vojnim intervencijama Irana i Rusije u Siriji i njihovim utjecajem na predsjednika Asada, ovaj plan je pao u vodu jer se Asad povukao iz dogovora sa arapskim državama.

Međutim, sa dolaskom Bidena Rusija će ponovo postati glavna američka meta, i Bidenov primarni cilj bit će spriječiti energetsku integraciju Evrope i Rusije, što je temelj američke strategije i vanjske politike u Evropi.

Za vrijeme Trumpovog mandata, Trump je ponudio Evropi američki LNG plin kako bi uspostavio određenu alternativu energetskoj saradnji Rusije i EU, međutim, Biden bi mogao odustati od ove ideje.

Biden je u svojoj predizbornoj kampanji najavljivao kako će se fokusirati na obnovljive izvore energije, postepeno odbacujući plin i naftu, što je dovelo do nesigurnosti na američkom naftnom i plinskom tržištu.

Ovim bi se mogla ponovo aktivirati ideja o Saudijskom naftovodu i Katarskom plinovodu ka Evropi, posredstvom Turske, kako bi se iz igre izbacila Rusija

Normalizacija odnosa između Katara, Saudijske Arabije i Turske je prvi nagovještaj realizacije ovakvog scenarija. Dalje, turska uprava za zaštitu tržišne konkurencije odobrila je investicijska prava za ARAMCO naftnu kompaniju iz Saudijske Arabije, izvijestile su nedavno turske novine Birgün.

Sve ovo bi donijelo Turskoj velike investicije i fondove iz Arapskog svijeta, što se naravno odvija pod američkim blagoslovom i strategijom suzbijanja Rusko-Evropske energetske integracije.

U svemu ovome, ključna država je Turska: Da li će okrenuti leđa Rusiji, i posvetiti se energetskoj saradnji sa arapskim državama i SAD-om, ili će unaprijediti dosadašnju saradnju sa Rusijom?

Tok buduće saradnje između Rusije i Turske unutar Sirije može nam dati odgovor na ovo pitanje.

Autor: F.T

Podijelite: