Ostaje nejasno kako se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nada da će poboljšati odnose sa Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom i izvući Tursku iz ekonomske močvare bez ikakvih značajnih ustupaka
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan traži novo poglavlje u odnosima s novom američkom administracijom kako bi se umanjile velike napetosti Ankare s Vašingtonom. To je signalizirao u čestitki koju je 10. novembra uputio novoizabranom predsjedniku Bajdenu.
“Vjerujem da će snažna saradnja i savezništvo između naših zemalja i ubuduće doprinositi svjetskom miru kao i do danas”, rekao je Erdogan u svom pismu.
Erdogan, međutim, želi poboljšati te veze pod svojim uslovima; nije spreman na kompromis oko pitanja koja su naštetila “snažnoj saradnji” na koju se pozvao.
Vašington također nije dao naznake da je spreman na kompromise po tim pitanjima. Čini se da će odnosi ostati u pat poziciji u doglednoj budućnosti.
Najuočljivije pitanje, iako postoje i druga koja su utjecala na krizu u odnosima, i dalje je kupovina protivraketnih sistema S-400 ruske proizvodnje od strane Ankare.
Između dva stara strateška saveznika također postoje nesuglasice oko turskih vojnih intervencija u Libiji, Siriji i Istočnom Mediteranu
Zbog pritiska Kongresa na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Vašington je nametnuo sankcije protiv Turske na osnovu Zakona o sankcijama protiv američkih protivnika (CATSAA) zbog nabavke ruskih sistema.
S odlaskom Trumpa, Erdoganu u Vašingtonu nije preostao niko da zaštiti Tursku od potencijalno najgorih posljedica ovih sankcija.
Vašington je također isključio Tursku iz programa F-35 zbog kupovine S-400. Ankara se nadala da će F-35 zadovoljiti njene potrebe za najsavremenijim borbenim avionima koji će koristiti narednih decenija.
Teško da će Bidenova administracija odobriti nastojanja Ankare da se ponovo vrati u program F-35, osim ukoliko Turska nije spremna spakovati S-400 u skladišta i odustati od njihovog korištenja.
Turski ministar odbrane Hulusi Akar rekao je u decembru da to ne dolazi u obzir.
Međutim, Bajdenov izbor za državnog sekretara već je pojasnio stav nove administracije u vezi sa pitanjem S-400.
“Neprihvatljiva je ideja da će se naš strateški, takozvani strateški partner, podudarati s jednim od naših najvećih strateških suparnika – Rusijom”, rekao je novi državni sekretar Anthony Blinken na saslušanju.
“Mislim da moramo pogledati utjecaj koji su imale postojeće sankcije, a zatim utvrditi treba li učiniti više.”
“Turska je saveznik koji se na mnogo načina ne ponaša kao saveznik, a ovo je za nas vrlo, vrlo važan izazov i vrlo smo jasni oko toga.”
Stručnjak za vanjsku politiku Sedat Ergin rekao je da ove primjedbe ukazuju na tvrde stavove Vašingtona u vezi s problemom nabavke S-400.
“Dijalog Bajdenove administracije s Turskom započeo je s problemima”, napisao je Ergin.
Blinkenove primjedbe također ukazuju na postupno smanjivanje vrijednosti Turske kao “strateškog partnera” za Sjedinjene Države, s obzirom na Erdoganov proislamski / nacionalistički i antizapadni pristup vanjskoj politici.
Ergin je nastavio da je “druga strana medaljona” da će Turska nastaviti preispitivati vrijednost američkog strateškog partnerstva, s obzirom na kontinuiranu američku podršku organizaciji YPG u Siriji.
Ankara na YPG gleda kao na kurdsku terorističku skupinu koja predstavlja prijetnju Turskoj.
U međuvremenu, Bidenov izbor Lloyda Austina za ministra odbrane i Brett McGurka kao koordinatora za Bliski Istok i Sjevernu Afriku također je loša vijest za Ankaru. Austin i McGurk smatraju se arhitektima bliskih veza koje je američka vojska izgradila s kudrskim YPG-om.
Analitičari naglašavaju da je Erdoganova pozicija slaba s obzirom na razlike između Turske i Sjedinjenih Država. Kažu da ima malo poluga koje može iskoristiti da primora Vašington da udovolji njegovim zahtjevima u vezi s pitanjima poput S-400 ili YPG.
Prijetnja protjerivanjem američkih snaga iz zračne baze Incirlik u Turskoj, također zvuči nerealno, dodaju, jer bi takav potez u konačnici bio kontraproduktivan za Ankaru.
U proteklih nekoliko sedmica zabilježen je nalet diplomatskih aktivnosti koji uključuju razmjenu pisama između Erdogana i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, te posjete italijanskog i njemačkog ministara vanjskih poslova Ankari i turskog ministra vanjskih poslova Briselu.
Međutim, brojni analitičari i dalje su duboko sumnjičavi.
Mnogi analitičari tvrde da će napredak s EU biti nedostižan ako Erdoganov obećani “paket reformi” ne bude ciljao značajna poboljšanja u demokratiji i ljudskim pravima.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je ovu ocjenu nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom u Briselu prošle sedmice.
„Kratki razgovor s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom o sljedećim koracima u odnosima EU i Turske. Dijalog je neophodan, ali očekujemo i vjerodostojne geste na terenu “, napisala je Von der Leyen 21. januara na svom Twitter nalogu.
U nedostatku takvih „gesta“, svaki dijalog sa EU vodit će se u ograničenom okviru čiji je cilj saradnja oko pragmatičnih pitanja poput ilegalne migracije i terorizma.
Tursko-grčke napetosti u Istočnom Mediteranu i Egejskom moru također će biti ključna komponenta ovog “dijaloga”.
Veteran i politički komentator Taha Akyol također vjeruje da veze sa Sjedinjenim Državama i Evropom u konačnici ovise o značajnim reformama Ankare.
„Vladavina zakona i demokratija nisu važni u vezama ni sa jednom državom u Aziji i Africi. Međutim, oni su presudni u odnosima sa Zapadom ”, napisao je Akyol u svojoj kolumni za list Karar.
Sa bilo kakvim ustupcima prema EU i SAD-u, Erdogan sebi ne može priuštiti otuđenje svojih pristalica u trenutku kada nove opozicione stranke kod kuće postižu politički napredak.
Ostaje nejasno kako se Erdogan nada da će poboljšati veze sa Sjedinjenim Državama i EU i izvući Tursku iz ekonomske močvare bez značajnih ustupaka.
S druge strane, zadatak Bajdenove administracije u obračunu s Turskom neće biti nimalo lakši.
Izvor: Semih Idiz/Al-monitor
