Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Kavkaz

EKSKLUZIVNO: Azerbejdžan i Armenija “blizu prekida vatre” oko Nagorno-Karabaha

Lideri Azerbejdžana i Turske

Nacrt sporazuma prisiljava Armeniju da se povuče iz nekih područja, usred raspoređivanja turskih i ruskih mirovnih snaga

Azerbejdžan i Armenija blizu su postizanja značajnog sporazuma o prekidu vatre oko spornog teritorija Nagorno-Karabaha i okolnih regija, koje je Armenija okupirala od 1992. godine, rekli su turski izvori za Middle East Eye.

Dogovorom će se od Armenije zahtijevati ustupanje velikog dijela teritorije, a istovremeno bi uslijedio ulazak turske i ruske mirovne misije na to područje.

U nedjelju je Azerbajdžan objavio da je oslobodio Šušu, drugi po veličini grad Nagorno-Karabaha, međutim, Armenija je negirala ove tvrdnje.

Turski izvori su, u razgovoru za Middle East Eye, pod uslovom anonimnosti, izjavili da je brzi napredak azerbejdžanskih snaga na terenu natjerao Armeniju da razmotri ruski plan posredovanja, iza kojeg stoji Turska, kako bi se zaustavio sukob.

Hiljade ljudi je ubijeno, otkako su 27. septembra eskalirali sukobi u enklavi, međunarodno priznatom teritoriju Azerbejdžana, koji je naseljen etničkim Armencima.

Turski predsjednik, Recep Tayyip Erdogan, i njegov ruski kolega Vladimir Putin postigli su u subotu, u telefonskom razgovoru, razumijevanje o komponentama nacrta sporazuma, kažu turski izvori.

O detaljima su razgovarali turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu i njegov ruski kolega Sergey Lavrov, u naknadnom telefonskom razgovoru.

Dva koridora koja će se vjerojatno uspostaviti

Prema nacrtu sporazuma, Armenija će se odmah povući iz pet od sedam okupiranih područja koja okružuju Nagorno-Karabah, čim se obje strane slože s uvjetima primirja.

Prema uvjetima prekida vatre, Jerevan će se povući iz preostala dva područja za 15 dana. Nacrt sporazuma ne zahtijeva od Bakua da napusti svoje nedavno zauzete teritorije, ali bi zaustavio ofanzivu Azerbejdžana na Nagorno-Karabah, koji sada dijelom kontrolira Baku.

U značajnom potezu, obje će se strane možda složiti o uspostavi dva koridora.

Jedna cesta koja vodi od Armenije do Nagorno-Karabaha, u početku bi osigurala Jerevanu pristup regiji. Armenija će zauzvrat dopustiti stvaranje drugog koridora, kojim bi se azerbejdžanski teritorij Nakhcivan povezao s Bakuom.

Tada bi turske i ruske mirovne snage bile raspoređene, kako bi nadzirale i podržale primirje.

“Azerbejdžanska vlada ne želi brzo zauzeti [grad] Khankendi [Stepanakert na armenskom] i prouzročiti civilne žrtve”, rekao je jedan od turskih izvora.

“Ovim sporazumom zaustavlja se moguća humanitarna kriza, istodobno poštujući legitimne zahtjeve Azerbejdžana na tom teritoriju.”

Turska kao garantor primirja

Nagorno-Karabah je van kontrole Azerbejdžana od 90-tih godina, što je aktiviralo zamrznuti i nerazriješeni sukob, u kojem su ubijeni deseci hiljada ljudi.

Sporno planinsko područje drže armenske snage gotovo tri decenije, unatoč četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje ih pozivaju na povlačenje.

Tri pokušaja prekida vatre od septembra nisu uspjela, a obje strane međusobno se optužuju za kršenja primirja. No, niti jedan dogovor izravno nije uključio Tursku kao garantora primirja.

Čini se da je upravo turska vojna pomoć Azerbejdžanu ono što je donijelo prevagu u zamrznutom sukobu.

Bliski saveznici, Turska i Azerbajdžan, godinama su provodili zajedničke vojne vježbe, a najnovije u augustu, kada su turski oficiri podijelili borbeno iskustvo i stručnost koju su razvili u sirijskim i libijskim sukobima.

Turska je također prodala naoružane bespilotne letjelice, koje su bile presudni faktor u razbijanju armenske odbrane. Turska je postavila svoje F-16 borbene avione, kao faktor odvraćanja za Rusiju i Iran, iako nisu korišteni u stvarnim borbama.

Pažnja svijeta usmjerena ka američkim predsjedničkim izborima

Drugi turski izvor rekao je da se Ankara usmjerila ka regiji Nagorno-Karabaha, dok su SAD i ostatak svijeta usredotočeni na američke predsjedničke izbore.

Ankara vjeruje da su Rusi, s druge strane, zatvorili oči pred ofanzivom koju podržavaju Turci, kako bi kaznili premijera Armenije, kojeg podržava Zapad.

“Rusi su se žalili samo na prisutnost sirijskih plaćenika na bojnom polju”, rekao je turski izvor.

“Lavrov je čak i grad Šušu opisao kao azerbejdžanski grad u razgovorima s turskom delegacijom u Moskvi prošlog mjeseca.”

Turski izvori su rekli da je Azerbejdžan tijekom vikenda pojačao napore na zauzimanju većeg teritorija, uoči proglašenja prekida vatre.

Izvor: Middleeasteye

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021