Bivši ruski premijer kaže da je rusko-turska saradnja u Nagorno-Karabahu “stabilizacijski faktor”
Rusija ne može zanemariti stav Turske o sukobu oko Nagorno-Karabaha, rekao je u ponedjeljak zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti i bivši premijer Dmitrij Medvedev.
Govoreći u intervjuu za ruske medije o ulozi Turske po pitanju Karabaha, Medvedev je naglasio bliske tursko-azerbejdžanske odnose i značaj partnerstva Rusije i Turske.
Također je nazvao rusko-tursku saradnju u Nagorno-Karabahu “stabilizacijskim faktorom”.
“Turska je naš susjed i vrlo važan partner. I vrlo bliska zemlja za Azerbejdžan. Ovaj faktor se ne može zanemariti. S njima imamo produktivan dijalog – predsjednik naše zemlje neprestano komunicira s predsjednikom Erdoganom ovu temu.”
“Moramo uzeti u obzir stvarnost koja postoji u našem regionu. A stvarnost je da danas o ovom pitanju treba razgovarati s našim partnerima iz Turske,” dodao je Medvedev.
Medvedev je potvrdio predanost Rusije diplomatskom rješenju sukoba u Karabahu, ali rekao je da bi rješavanje pitanja teritorijalnog statusa Karabaha bilo bolje odgoditi za buduće razdoblje, jer to može izazvati novu eskalaciju.
Šta se događalo u Karabahu?
Odnosi između bivših Sovjetskih republika bili su napeti od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao azerbejdžanska teritorija, i sedam susjednih regija.
Kada su novi sukobi izbili 27. septembra 2020., armenska vojska pokrenula je napade na civile i azerbejdžanske snage, pa čak i prekršila humanitarne sporazume o prekidu vatre.
Tokom šest sedmica dugog sukoba, Azerbejdžan je oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela, dok je najmanje 2.802 njegovih vojnika stradalo. Postoje različite tvrdnje o broju žrtava na armenskoj strani, koji bi, kažu izvori i zvaničnici, mogao biti i do 5.000 vojnika.
Dvije zemlje potpisale su sporazum, uz posredovanje Rusije, 10. novembra 2020. godine o prekidu borbi i radu na sveobuhvatnoj rezoluciji.
Zajednički tursko-ruski centar za praćenje primirja počeo je s radom u subotu, a u sklopu centra je prisutno 60 ruskih i 60 turskih vojnika.
11. januara ove godine čelnici Rusije, Azerbejdžana i Armenije potpisali su sporazum o razvoju ekonomskih veza i infrastrukture u korist čitavog regiona. Tim dogovorom je obuhvaćeno i uspostavljanje trilateralne radne grupe za Karabah.
Sporazum o prekidu vatre doživljava se kao pobjeda Azerbejdžana i poraz Armenije, čije su se oružane snage morale povući u skladu sa sporazumom.
Međutim, zabilježena su kršenja primirja u proteklih nekoliko sedmica, a neki armenski vojnici izjavili su da su se skrivali u planinskim enklavama Nagorno-Karabaha.
