Detalji tursko-američkog sporazuma o vojnoj misiji u Kabulu

Turski predsjednik Erdogan i američki predsjednik Biden na samitu NATO-a, u Briselu ove sedmice (Foto: Twitter)

Turske trupe će dobiti značajnu američku vojnu podršku, ali Ankara također želi da američke trupe pomognu u zaštiti diplomatskih konvoja


Turski i američki zvaničnici približavaju se finalizaciji tehničkog sporazuma o osiguranju aerodroma u Kabulu nakon povlačenja NATO-a. Međutim, ostaju mala neslaganja oko moguće uloge Turske u pružanju sigurnosti izvan aerodroma, potvrdila su dva zvaničnika upoznata s ovim pitanjem, navodi Middleeasteye.

Američka tehnička delegacija posjetila je Ankaru prošle sedmice i održala konsultacije sa zvaničnicima ministarstva vanjskih poslova, ministarstva odbrane i obavještajnih službi kako bi izradila okvir za tursko prisustvo na aerodromu u Kabulu, čije je funkcionisanje ključno za djelovanje stranih misija, Humanitarnih grupa i afganistanske vlade.

Predsjednici Recep Tayyip Erdogan i Joe Biden postigli su usmeni sporazum početkom ovog mjeseca, na osnovu kojeg će Turska preuzeti obavezu osiguravanja sigurnosti aerodroma, nakon što se većina NATO snaga povuče iz Afganistana, što bi trebalo biti završeno sredinom jula. Erdogan je zatražio finansijsku i logističku pomoć, kao i pomoć partnerskih zemalja.

Turska vojska čuva aerodrom od 2013. godine, zajedno sa snagama iz SAD-a, Mađarske, Francuske i drugih saveznika iz NATO-a.

Aerodrom je linija opstanka za afganistansku vladu, koja je pretrpjela nekoliko velikih neuspjeha protiv talibana u glavnim okruzima, dok izvještaj američke obavještajne službe navodi kako bi se afganistanska vlada mogla totalno urušiti šest mjeseci nakon povlačenja NATO-a.

Dva zvaničnika upoznata s pregovorima potvrdili su da su turska i američka delegacija postigle međusobno razumijevanje o sljedećim pitanjima:

  • SAD će pružiti vojnu i obavještajnu podršku turskim snagama
  • SAD i NATO će preuzeti finansijski teret za operaciju
  • Turska će moći zatražiti dodatnu vojnu pomoć ukoliko bude potrebna
  • Turska neće preuzeti bilo kakvu borbenu misiju izvan aerodroma
  • Turska će moći uključiti sve strane partnere koje želi, a Ankari će biti dozvoljeno da angažira domaće vojne savjetnike koji će pružiti obuku vladinim snagama

U saopćenju NATO-a ranije ovog mjeseca obećana su finansijska sredstava za osiguranje aerodroma, ispunjavajući turske uvjete, ali Ankara također traži raspoređivanje bespilotnih letjelica, odbrambene opreme i trupa iz drugih savezničkih zemalja.

Izvori su naveli, kako je Associated Press izvijestio prošle sedmice pozivajući se na američke zvaničnike, da je Vašington pristao da iza sebe ostavi proturaketni, artiljerijski, minobacački (C-RAM) sistem, koji ima sposobnost koja turskoj vojsci trenutačno nedostaje, kako bi se suprotstavila potencijalnim minobacačkim ili raketnim napadima talibana.

C-RAM predstavlja skup sistema koji se koriste za otkrivanje i uništavanje dolazećih raketa, artiljerije i minobacačkih granata u zraku, prije nego što pogode svoje zemaljske ciljeve

Pentagon bi također ostavio nekoliko američkih vojnika na aerodromu da upravljaju sistemom i ekipe za helikoptersku podršku.

Jedno od područja neslaganja između Turske i SAD-a bilo je osiguravanje diplomatskih konvoja na relacijama između stranih misija i aerodroma. Izvori sugeriraju da je Turska samostalno odbila pružiti osiguranje za konvoje, ali će vjerovatno preuzeti zadatak ukoliko druge države, poput SAD-a, pristanu pružiti pomoć u misijama.

Associated Press je izvijestio da se očekuje da će SAD zadržati oko 650 američkih vojnika u Kabulu, kako bi pružili sigurnost američkim diplomatama i aerodromu.

Vojne snage na terenu

Procjenjuje se da će oko 500 turskih vojnika i 200 pripadnika tehničkog osoblja ostati u Afganistanu, što bi moglo biti dovoljno da Ankara učestvuje u misijama zaštite diplomatskih konvoja. Turski ministar odbrane Hulusi Akar prošle sedmice je izjavio da Ankara, “za sada”, ne planira slati dodatne trupe u Afganistan.

Zvanični izvori su potvrdili da je Ankara spremna angažirati domaće vojne savjetnike koji će raditi s afganistanskom vladom, kako bi doprinijeli općem miru i sigurnosti Kabula, koji je narušen uglavnom samoubilačkim bombaškim napadima, za koje se sumnja da ih izvode talibani.

„Konsultacije su generalno bile pozitivne. Nastavit ćemo voditi diskusije o tom pitanju ”, potvrdio je jedan turski zvaničnik za Middleeasteye.

Iako Turska održava bliske odnose s Afganistanom, talibani su otvoreno protiv trajnog turskog prisustva u Kabulu, otkako je američka vlada najavila povlačenje svojih snaga, upozoravajući Ankaru da ne pravi “veliku grešku” .

Talibani su uglavnom izbjegavali napade na turske trupe otkako je NATO intervencija započela 2001. godine.

Turska vlada vidi priliku u Afganistanu da popravi svoje narušene odnose s Vašingtonom, koji se protivi nabavci ruskih raketnih sistema S-400 od strane Ankare, kao i određenim elementima njene vanjske politike.

Erdogan je ranije ovog mjeseca rekao da bi Turska mogla osigurati aerodrom u koordinaciji s trupama iz Mađarske i Pakistana. Za mnoge je Pakistan zvučao kao razuman partner. Islamabad ima dugogodišnju vezu s talibanima, kao susjednom državom. Ali Mađarska je bila veliko iznenađenje.

Dva izvora upoznata s tim pitanjem potvrdila su da je i sama Mađarska izrazila spremnost da učestvuje u misiji, istakavši tu ideju na sastanku Erdogana i mađarskog premijera Viktora Orbana na marginama NATO samita ranije ovog mjeseca.

Turski zvaničnik je potvrdio da se SAD i Turska još uvijek bave pitanjem oko mogućih partnera u misiji, i da još nije donesena konačna odluka o tom pitanju.

Izvor: Middleeasteye

Podijelite: