Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias naglasio je potrebu da Turska postigne sporazum sa susjednim zemljama o izgradnji nuklearne elektrane Akkuyuu
Tweet je objavio na 35. godišnjicu nuklearne nesreće u Černobilu 1986. godine.
“Černobilska katastrofa, najveća nuklearna nesreća u historiji, stalni je podsjetnik na opasnosti koje danas vrebaju”, napisao je ministar vanjskih poslova Nikos Dendias.
Η καταστροφή του Τσερνόμπιλ, το μεγαλύτερο πυρηνικό δυστύχημα στην Ιστορία, είναι διαρκής υπόμνηση για τους κινδύνους που ελλοχεύουν και σήμερα. Όπως έχω επισημάνει, η Τουρκία πρέπει να συνεννοηθεί με τις γειτονικές χώρες για το υπό κατασκευή πυρηνικό εργοστάσιο στο Ακούγιου. pic.twitter.com/J5P6Uj6vlY
— Nikos Dendias (@NikosDendias) April 26, 2021
“Kao što sam naglasio, Turska mora pregovarati sa susjednim zemljama o nuklearnoj elektrani koja se gradi u Akkuyu,” dodao je Dendias.
Turska je započela sa igradnjom nuklearne elektrane Akkuyu, prve nuklearne elektrane u provinciji Mersin, 2018. godine, a elektrana bi trebala biti završena do 2023. godine, na stotu godišnjicu Republike Turske. Projekt vrijedan 22 milijarde dolara, u vlasništvu ruske energetske kompanije Rosatom, našao se na udaru kritika zbog zabrinutosti za okoliš i povećanog oslanjanja Turske na Rusiju.
Dendias je ranije govorio o tome da elektrana Akkuyu ugrožava regionalnu sigurnost, o čemu je razgovarao u telefonskom pozivu s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom u februaru ove godine. Dendias je kritikovao Ankaru zbog, kako je nazvao, nespremnosti da podijeli bilo kakve informacije o izgradnji Akkuyuu elektrane.
Izvještaji koji kruže unutar grčkih službi, s kojima je Katimerini navodno upoznat, govore da postoji još jedna opasnost u vezi s turskim nuklearnim programom. Stvaranjem nuklearnih reaktora za proizvodnju energije, Turska stječe i neophodno tehnološko znanje i pristup materijalima koji bi se mogli koristiti za razvoj nuklearnog naoružanja.
Grčki zvaničnici izvijestili su da Turska provodi plan za izgradnju tri nuklearne elektrane. U isto vrijeme, obučava nuklearne inženjere i traži pristup fisivnom materijalu i opremi namijenjenoj civilnoj i vojnoj upotrebi.
“Neke države posjeduju rakete naoružane nuklearnim bojevim glavama i kažu nam da takvo oružje ne možemo nabaviti. To je nešto što ne mogu prihvatiti ”, izjavio je predsjednik Erdogan pred članovima svoje Stranke pravde i razvoja (AKP) u septembru 2019. godine.
Na Zapadu se vjeruje da su turske diplomatske uvertire i manevri u afričkim zemljama bogatim uranijom, uključujući Niger i Čad, dio njezinih širih nuklearnih ambicija.
Slično tome, grčki i međunarodni analitičari strahuju da je bliskost turskih zvaničnika sa članovima pakistanskog političkog i vojnog establišmenta također dio šireg pokušaja izgradnje Turske kao nuklearne sile, jer je Pakistan jedna od devet zemalja u svijetu koja posjeduje nuklearni arsenal.
U stvari, prema grčkim izvještajima, ugovor kojim bi Pakistan Turskoj pružao tehnološku ekspertizu o izgradnji nuklearnog naoružanja, a potencijalno čak i projektila velikog dometa, bio je predmet sastanka turskih i pakistanskih vojnih zvaničnika u Ankari krajem decembra, navodi grčki Ekathimerini.
