Turska, Pakistan i Azerbejdžan su uspostavili zajednički blok po pitanju Istočnog Mediterana, Nagorno-Karabaha i Kašmira, obećavajući jedni drugima svaki vid podrške i pomoći
Dok se većina američkih i drugih NATO snaga nalazi u procesu simboličnog povlačenja iz Afganistana, planiranog do 11. septembra, Turska je ponudila da preuzme brigu o sigurnosti i upravlja aerodromom u Kabulu. Iako je Vašington izrazio pozitivan interes za ponudu, sastanak američkog predsjednika Bajdena i njegovog turskog kolege Recepa Tayyipa Erdogana iduće sedmice vjerojatno će biti u hladnom tonu.
„Nakon odluke Sjedinjenih Država da se povuku iz Afganistana, Turska je dala ponudu da osigura sigurnost aerodroma u Kabulu. U tom okviru su u toku razgovori s NATO-om i Sjedinjenim Državama,” izjavio je jedan turski zvaničnik.
Američko-turski odnosi trenutno su izuzetno zategnuti zbog turske nabavke raketnog odbrambenog sistema S-400, ruske proizvodnje, te nezavisne vanjske politike Ankare koja izlazi izvan okvira očekivanja Vašingtona. Turski analitičari vjeruju da preuzimanjem ove odgovornosti to može biti korak prema popravljanju odnosa sa Vašingtonom.
Međutim, iza poteza preuzimanja dodatnih odgovornosti u ime NATO-a za poboljšanje odnosa s Vašingtonom, više je nego vjerovatno da je interes Turske za aerodrom u Kabulu dio njihove strategije za povećanje utjecaja u Srednjoj Aziji i projiciranje utjecaja na Džamu i Kašmir, te snažnijoj podršci Pakistanu protiv Indije.
Turska strategija u Centralnoj Aziji
Turska je uložila velike napore i sredstva u jačanje svojih odnosa s Afganistanom, kao dio svoje strategije za projekciju utjecaja u južnoj i centralnoj Aziji. Glavni interes Turske u Srednjoj Aziji je uspostavljanje turskog koridora koji se proteže od Istanbula do kineske provincije Xinjiang. Upravljanje aerodromom u Kabulu jedan je korak ka kontroli ove vitalne infrastrukture.
Interesantno je to da, iako se nalazi hiljadama kilometara daleko, Ankara podržava rješavanje pitanja Kašmira u korist Pakistana. Ankara i Islamabad decenijama grade strateški savez. Pakistanska vojska je 1974. godine bila uključena u tursku vojnu operaciju na Kipru, a pakistanski piloti su letjeli turskim avionima i vodili rat protiv Grka, navode grčki mediji.
Ovaj strateški savez posebno je ojačao za vrijeme Erdoganovog mandata. U januaru ove godine, ministri vanjskih poslova Azerbejdžana, Turske i Pakistana izdali zajedničku izjavu u kojoj su izjavili da će kolektivno podržavati teritorijalne ambicije jedni drugih, odnosno kao podrška Azerbejdžanu oko Nagorno-Karabaha, Pakistanu nad Džamuom i Kašmirom, te da će podržati Tursku u Istočnom Mediteranu.
Erdogan je u septembru prošle godine rekao da je spor oko Kašmira “goruće pitanje”, a turski mediji su pomno pratili događaje u regiji. U strateškom odnosu između Ankare i Islamabada, brojni zapadni analitičari smatraju da će pakistanski nuklearni naučnici biti korišteni u narednim godinama za razvoj turskog nuklearnog arsenala u budućnosti.
Indija zabrinuta potezima Ankare
Ni Indija nije ravnodušna pred turskim potezima, te teži ka stvaranju ekonomsko-transportnog koridora, u kineskom stilu, kako bi dosegla evropska tržišta. U ovom projektu, indijska investicijska luka Chabahar u Iranu (koja je izuzeta od američkih sankcija jer se natječe s obližnjom lukom Gwadar u Pakistanu, čiju je izgradnju finansirala Kina) proći će kroz Armeniju, Gruziju i Rusiju prije nego što konačno stigne do Skandinavije. Drugi dio indijskog koridora bi išao preko Crnog mora i tako stigao do Bugarske i Grčke, ciljano zaobilazeći Tursku.
U nastojanju da se suprotstavi turskom uplitanju na stranu Pakistana, New Delhi je izašao iz okvira svoje tradicionalne politike projekcije moći u svom neposrednom regionu. Sada Indija aktivno teži novim partnerstvima izvan svog tradicionalnog dosega. Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar rekao je u septembru prošle godine da njegova zemlja Grčku smatra “strateškim partnerom”. Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias rekao je ranije ove sedmice da je predstojeća posjeta Jaishankara Atini “nešto što je od posebne važnosti”.
Grčki generalni direktor za civilnu odbranu i međunarodne odnose, dr. Konstantinos Balomenos, primio je 25. maja vojnog atašea indijske ambasade u Pragu, pukovnika Anupama Ashisha. Razgovarali su o vježbama i operativnoj obuci na bilateralnom i multilateralnom nivou, vojnoj akademskoj obuci i borbi protiv hibridnih prijetnji.
Ako bi Turska preuzela kontrolu nad aerodromom u Kabulu, može se očekivati da će se Kabul u budućnosti pretvoriti u središte ili barem u tačku za širenje turskog vojnog prisustva u Afganistanu, koje može biti iskorišteno protiv Indije u bilo kojem budućem ratu s Pakistanom oko Kašmira. S nekoliko ratova do danas i beskrajnim sukobima oko Kašmira, sigurno je da će biti budućih sukoba oko regije jer spor još uvijek nije riješen.
Indija je već izrazila zabrinutost da bi Turska mogla poslati svoju plaćeničku vojsku, misleći na Sadat, da se bore u Kašmiru, kao i drugo tursko vojno osoblje. Zbog toga je New Delhi identificirao Grčku kao dio svojih napora da se suprotstavi Ankari, smatrajući da država istočnog Mediterana dobro poznaje turski vojni aparat – nešto što Indija nema.
Uz smanjenu ulogu SAD-a i NATO-a u Afganistanu, uz pretpostavku da će preuzeti kontrolu nad aerodromom u Kabulu, može se očekivati da će se Turska u narednim godinama uključiti u pitanja Južne i Srednje Azije – još snažnije nego što je to slučaj trenutno.
New Delhi će se sigurno boriti kako bi spriječio tursku kontrolu aerodroma u Kabulu, dok će američka reakcije oko ovog pitanja testirati temelje američko-indijskih odnosa, i njihovog saveza protiv Kine.
Izvor: Paul Antonopoulos/Greekcitytimes
