Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Analize i mišljenja

Ukrajina: Novi pokušaj SAD-a da Evropu i Tursku iskoriste za sukob s Rusijom

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i tadašnji američki potpredsjednik Joe Biden 4 april. 2016. godine (Fotografija: NATO)

Nakon američkih najava o jačanju transatlanskog saveza, SAD nastoje povući EU i Tursku na svoju stranu protiv Rusije koristeći se eskalacijom krize u Ukrajini

Sa raspadom Sovjetskog Saveza početkom devedesetih godina, SAD i NATO su u regijama istočne Evrope pristupili bivšim Sovjetskim republikama, primajući većinu njih unutar NATO alijanse, što je na određeni način izazvalo osjećaj ugroženosti kod same Rusije.

Rusija se na svojim zapadnim granicama osjetila sve više okruženom od strane alijanse.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, NATO i Rusija postigli su određene dogovore o tome da se alijansa neće širiti ka istoku tj. prema ruskoj granici.

NATO je nedugo nakon toga ovaj dogovor prekršio, omogućavajući i pozivajući bivše sovjetske republike da postanu članice alijanse jedna za drugom.

Ovo je ujedno bio dodatni izgovor i snažan motiv za Rusiju da krene sa okupacijom bivših sovjetskih država.

Rusija se istovremeno nakon raspada Sovjetskog Saveza, i sa dolaskom Vladimira Putina na vlast, ponovo vratila svojoj popularno nazvanoj “carskoj politici” ekspanzije.

Strateška i energetska važnost Crnog mora i Krima

Pored geografske važnosti polutoka Krim, Crno more, koje razdvaja Aziju i Evropu, ima veliku geopolitičku i stratešku važnost.

Također ima veliku važnost i u energetskom segmentu, jer kroz Crno more prolaze ruski plinovodi ka Balkanu i Evropi, te se smatra da je i samo Crno more bogato zalihama prirodnog gasa.

Rusija u ovoj regiji, koju smatra svojom zonom utjecaja, ne želi dopustiti ulazak zapadnih sila, dok SAD istovremeno u ovim regijama nastoje uspostaviti obruč oko Rusije, kao i same Evrope, koju nastoje spriječiti u jačanja ekonomske saradnje sa Kinom.

Nakon što na skupštinskom glasanju 1.marta 2003. godine u Narodnoj Skupštini Republike Turske nije izglasana dozvola da se američkoj mornarici i trupama omogući pristup turskim crnomorskim lukama u Samsunu i Trabzonu, Amerikanci su počeli tražiti alternativu.

Američka nastojanja su tada bila da potpuno preuzmu kontrolu nad Crnim morem, što uopšte nisu skrivali.

Međutim, nakon turskog odbijanja, Amerikanci su se okrenuli Grčkoj, Bugarskoj i Rumuniji i u tim zemljama uspostavili određeni broj vojnih i pomorskih baza.

Amerikanci su od Turske također tražili da se konvencija iz Montrea izmijeni, kako bi se olakšao i pojednostavio ulazak američkih ratnih brodova u Crno more.

Radi se o međunarodnom sporazumu kojim se regulira saobraćanje brodova kroz turske moreuze. Međutim, Turska je i ovo odbila.

Turska je to učinila kako bi izbjegla snažnije američko prisustvo unutar i okolo svojih granica, što se pokazalo ispravnim nakon pokušaja vojnog udara 2016. godine.

Povratak SAD na svjetsku scenu i navodna podrška Ukrajini

Po dolasku nove američke administracije u Bijelu kuću, Biden je najavio okupljanje “demokratskog saveza” država, protiv Rusije i Kine, najavljujući američki povratak na svjetsku scenu.

U ovom kontekstu Biden mora prvo vratiti Evropu pod američku kontrolu, koja je u vrijeme Trumpovog mandata postala previše bliska sa Rusijom i Kinom.

Dodatni problem za amerikance je saradnja koju Turska ima sa ove dvije države. Naravno, tražilo se rješenje za ovu situaciju.

Situacija izgleda ovako: SAD da bi vratile Evropu pod američku kontrolu i udaljile je od Rusije, i kako bi izazvale tenzije između same Rusije i Turske u Crnom moru, polako, uz tapšanje po ramenu, guraju danas Ukrajinu u rat protiv Rusije.

Novi sukob između Ukrajine i Rusije, izazvao bi zatezanje odnosa između EU i Rusije, ali i Turske i Rusije i primorao bi ih da se priklone SAD-u.

Ukoliko do rata stvarno dođe u narednim sedmicama, SAD i NATO će vjerovatno ostaviti Ukrajinu na cjedilu, kao što su to učinile u prošlosti.

Tako bi se Ukrajina mogla naći u bezizlaznoj situaciji poput one u kakvoj se našla Armenija u posljednjem ratu protiv Azerbejdžana.

Ustvari američka podrška Ukrajini djeluje samo kao paravan preko kojeg se u ovom dijelu svijeta ponovo nastoji uspostaviti američka hegemonija, koja uglavnom služi održavanju kontinuiteta američkih interesa naspram Rusije i Kine.

Države koje pristanu biti oružje u tuđim rukama generalno plate najveću cijenu u ovim situacijama.

[custom-related-posts title=”Povezano” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]

 

Ukrajina ukoliko želi osloboditi svoju okupiranu teritoriju na istoku, mora pristupiti ozbiljnim i dugoročnim pripremama na svakom planu.

Uz američko tapšanje po ramenu i guranje u rat protiv Rusije, to zasigurno nije moguće.

Autor: F.T

 

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021