Da li je Kina blokirala najnoviji američki zahtjev za vojnom bazom u Pakistanu?

Pakistanski premijer Imran Khan se rukuje sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom (Foto: Facebook)

Čini se da je američka potraga za vojnom bazom izvan Afganistana naišla na zid koji se zove Kina


Pakistanski ministar vanjskih poslova potvrdio je da je njegova zemlja odbila dati bilo kakvu vojnu bazu SAD-u radi praćenja situacije u Afganistanu, nakon povlačenja stranih snaga iz Kabula, objavili su u utorak lokalni mediji.

Pakistan je obavijestio Sjedinjene Države da im ne može ponuditi lokaciju za vojne baze jer Islamabad mora voditi računa o vlastitim interesima, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Shah Mehmood Qureshi. Qureshi je izrazio službeni stav Pakistana kao odgovor na izvještaj iz New York Timesa.

U prvoj deceniji 21. stoljeća, tijekom svojih operacija u Afganistanu, SAD su održavale vojne baze u Uzbekistanu, Kirgistanu i Pakistanu. Iako su se SAD povukle iz regije Centralne Azije zbog žestokog protivljenja Rusije i Kine, iz Pakistana su američke baze izbačene zbog sve većeg razdora u odnosima sa Pakistanom nakon 2011. godine.

Jedan od glavnih razloga zašto se SAD udaljavaju od mogućnosti obnavljanja svojih baza u Centralnoj Aziji je zbog značajne količine utjecaja koji Rusija ima na nekadašnje sovjetske države. Nedostatak međusobnog povjerenja između dvije supersile iz Hladnog rata natjerao je Vašington da traži druge alternative, uključujući Pakistan, koji dijeli granicu s Afganistanom.

Odnosi između Pakistana i Kine

Pakistan uživa blizak i poseban odnos s Kinom. Peking je već uložio blizu 62 milijarde dolara od 2013. godine u Kinesko-pakistanski ekonomski koridor (CPEC), u okviru inicijative Pojas i put (BRI).

Nekoliko medijskih izvještaja navodi da Pakistan planira prodati dionice preduzeća poput državnih željeznica (PR), kompanije Pakistan International Airlines (PIA) i pakistanske fabrike za preradu čelika (PSM). Kina se u protekloj deceniji pojavila kao jedan od najvećih investitora u Pakistanu, čija se ekonomija guši.

Unatoč tome što je u više navrata pokazivala stratešku podršku prema Pakistanu, Kina se suočava s lokalnim otporom u regijama poput Baločistana, gdje ljudi preziru “kineske neokolonijalne ambicije”.

Međutim, Kinezi su uspjeli prodrijeti u regiju Baločistana, kroz koju prolazi kinesko-pakistanski ekonomski koridor (CPEC). Kineska metalurška građevinska korporacija (MCC) također posjeduje rudnik bakra u provinciji bogatoj mineralima.

Izgradnja pakistanske luke Gwadar je još jedan od predmeta prepirki među lokalnim stanovništvom, dok Kini pruža stratešku prednost u pogledu trgovine i sigurnosti.

Kineska ekonomska ulaganja dolaze sa skrivenim motivom za strateškim dobicima. Analitičari često naglašavaju kineski pristup “dužničke diplomatije” u prodoru do kritičnih tačaka država u razvoju.

Pojedini stručnjaci smatraju kako ciljevi Sjedinjenih Država u Pakistanu nisu isključivo vezani samo za Afganistan već i za samu Kinu. Svima je manje ili više jasno da u okolnostima današnjice Kina ne bi prihvatila uspostavu američkih baza na teritoriji Pakistana.

Izvor: Eurasiantimes

Podijelite: