Svijet se suočava sa potencijalno najvećom krizom nestašice hrane u posljednjih stotinu godina. Međutim, postoji način kojim jedna država može preduhitriti ovaj scenarij
U vremenu 21 stoljeća, države koje posjeduju siguran lanac opskrbe hranom i naprednu tehnologiju mogu računati na siguran opstanak.
Države Balkana, posebno BiH imaju plodnu zemlju i velika vodena bogatstva, međutim, zbog čega onda govorimo o potencijalnoj i vrlo vjerovatnoj nestašici hrane krajem ove godine?
Sa trenutačnom pandemijom, u svijetu su narušeni i prekinuti lanci opskrbe hrane u cijelom svijetu.
Na tematskoj konferenciji za novinare, iz Vanjskotrgovinske komore BiH prošle godine su saopćili da čak 92% hrane koja se konzumira u našoj zemlji, dolazi iz uvoza.
Ovo su vjerovatno malo „napuhani“ podaci, međutim, ako bi uzeli i pola od ovog iznosa kao relevantno, trebamo se ozbiljno zapitati da li smo spremni za potencijalnu nestašicu koja bi u narednim mjesecima mogla doći.
Da li je BiH spremna za nestašicu namirnica i poremećaj u lancima snabdijevanja u svijetu?
Brojne velike države poput Turske i Kine, u Africi i u drugim dijelovima svijeta uzimaju pod zakup plodno poljoprivredno zemljište, kako bi mogli proizvesti i prehraniti svoju populaciju.
Ovo je ujedno pokazatelj kako se ove države pripremaju za buduću nestašicu hrane, koja je sada uslijed pandemije i drugih faktora postala vrlo izvjesna.
Trenutno izuzev poskupljenja ovakvu nestašicu ne osjetimo, ali ukoliko dođe novi talas pandemije cijeli svijet, pa i BiH susrest će se sa velikom nestašicom namirnica.
Ukoliko pogledamo najave Svjetske zdravstvene organizacije, Evropske unije, brojnih drugih svjetskih epidemiologa, naučnika i doktora, svi se slažu u tome da se svijet treba pripremiti za novi talas pandemije.
Posljednjih mjeseci u SAD-u, zbog trenutačne pandemije, na desetine velikih kompanija iz mesne industrije našlo se pred bankrotom, nekoliko njih je i ugašeno, cijene mesa i mesnih proizvoda narasle su i do 30%.
Zbog pada potražnje za mesnim proizvodima nešto blažu situaciju možemo vidjeti i u BiH, gdje brojni stočari zbog pada potražnje danas ne mogu plasirati i prodati svoje proizvode.
Za vrijeme prvog talasa pandemije pojedine države-izvoznice uvele su blokade izvoza pojedinih namirnica. Recimo Rusija je bila uvela embargo na izvoz pšenice, Turska je bila uvela embargo na izvoz limuna i drugih proizvoda.
Brojne evropske države optuživale su jedna drugu za krađu medicinske opreme.
Ukoliko dođe do novog talasa pandemije na jesen i zimu, mogli bi se susresti sa masovnim blokadama izvoza/uvoza namirnica u svijetu
Ukoliko ne budemo pametno postupili sada, gotovo je sigurno da ćemo se naći u velikoj krizi-nestašici namirnica, kojih ili nećemo imati gdje da kupimo, ili će cijene vrtoglavo narasti. Već smo iskusili početkom marta i aprila vrtoglavi rast cijena brašna i drugih namirnica. Međutim, ovaj put situacija je daleko ozbiljnija.
Pored trenutačne pandemije, od ove godine pojavili su se velike migracije skakavaca koje su preplavile na desetine država u Africi i Aziji. Skakvci su od Afrike stigli čak i do Indije, Irana, Pakistana pa sve do Rusije, pustošeći tako zasade i usjeve hrane.
Ekonomska šteta koju uzrokuju skakavci samo u ovoj godini potencijalno bi mogla iznositi u desetinama milijardi pa čak i stotinu milijardi dolara u svijetu.
Ovo automatski znači da možemo očekivati poskupljenje brojnih osnovih uvoznih-namirnica, za kojima će potražnja porasti zbog nestašice u brojnim državama Azije.
Šta je rješenje? Kako se možemo priremiti za dolazeću krizu i nestašicu hrane?
Tehnologija napreduje, moderno digitalno doba nudi brojna rješenja u poljoprivredi.
Blockchain tehnologija omogućava praćenje informacija u lancu opskrbe hranom i na taj način pomaže poboljšati sigurnost hrane. Omogućava siguran način pohrane i upravljanja podacima, koji olakšava razvoj i upotrebu podataka zasnovanih na inovacijama za „pametnu“ poljoprivredu.
Šta ovo u praksi znači?
Digitalni sistem poljoprivrede, koji ima pohranjene sve podatke od A do Ž, vezano za plodno zemljište, sadnju, sjetvu i ostalo, koristeći se vještačkom inteligencijom ima mogućnosti da unaprijed isplanira proizvodnju, domaće potrebe i mogućnosti izvoza za višak proizvoda.
Vještačka inteligencija koristeći se dostupnim podacima izračunava potrebe domaćeg stanovništva, plan proizvodnje po regijama i potencijalima plodnog zemljišta.
Digitalni sistem poljoprivrede o kojem govorim, polako se razmatra u državama poput Turske, dok je Kina zbog velike populacije prva implementirala ovakav način poljoprivrede.
Ovakav pristup planiranju je potreban i u manjim državama
Poljoprivrednici do danas nisu znali za ovakav način planiranja poljoprivredne proizvodnje. Njihov plan proizvodnje hrane zasniva se uglavnom na potražnji tržišta, što često dovodi do viška proizvodnje određenih namirnica, prezasićenja tržišta, pada cijena te nemogućnosti prodaje.
Ukoliko bi država prešla na digitalni sistem domaće proizvodnje i dala garancije otkupa poljoprivrednicima, svaki poljoprivrednik bi tačno znao potrebe domaćeg tržišta, i ne bi dolazilo do viškova-prezasićenja proizvodnje, pada potražnje i nestabilnosti na tržištu.
Pored toga, uz ovakve investicije u poljoprivredni sektor, država bi stekla ozbiljne mogućnosti da osigura potrebe sopstvenog stanovništva i istovremeno ostvari veliki potencijal za izvoz.
“Vertikalna poljoprivreda” je novi pojam sa kojim ćemo se susretati u budućnosti. Ovo je način uzgoja hrane koji će pomoći velikim gradovima da prežive nestašice hrane i smanje negativne posljedice klimatskih promjena u poljoprivredi
Ukoliko želimo da se pripremimo za novi talas pandemije, moramo hitno krenuti u smjeru organizovanog planiranja domaće proizvodnje, osiguranja domaćeg tržišta i poljoprivrednika.
Recimo da je došao novi talas virusa, na koji način možemo očuvati i održati našu ekonomiju otvorenom i aktivnom?
Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila Evropu, WHO kaže kako sada nije vrijeme odmora i opuštanja, kako se trebamo pripremiti, kako na jesen i zimu postoji velika šansa dolaska novog talasa pandemije.
Brojni zdravstveni instituti u Americi i Evropi najavljuju najmračniju zimu na zapadu u modernoj historiji. Na koji način se možemo pripremiti za ovakav scenarij?
Nekoliko država u Evropi i svijetu trenutačno radi na uspostavljanju i testiranju sistema praćenja ljudi. Prvi ovakav sistem je uspostavljen u Kini, za koji stručnjaci kažu kako je upravo ovaj sistem pomogao Kini da stavi pandemiju pod kontrolu i zaustavi širenje.
Pogledamo li tok pandemije, broj zaraženih u Kini, vidjet ćemo da je Kina bila jako uspješna u suzbijanju pandemije, za razliku od SAD-a, Brazila, Velike Britanije i drugih teško pogođenih država.
Sistem se sastoji od digitalnog praćenja širenja pandemije preko mobilne aplikacije. Na primjer, prostori i lokacije gdje su bili prisutne zaražene osobe označeni su crveno-narandžastom bojom, dok prostori koji su sigurni, označeni su zelenom bojom.
Istovremeno sistem se sastoji od identifikovanja i praćenja zaraženih osoba, koje ukoliko prekrše mjere izolacije, bivaju otkrivene i prisilno stavljene u izolaciju.
U Kini se ovo postiglo preko nadzornih kamera i tehnologije prepoznavanja lica-osoba, međutim praćenje zaraženih može se postići na puno jednostavniji način, poput narukvica za praćenje i slično.
Ovakav sistem se uvodi sada u Evropi, ali će doći i u SAD i Tursku.
Kao posljednja stvar, važno je obezbijediti dovoljnu količinu pouzdanih testova. Testovi koji su mnoge države nabavljale iz Kine, nisu se pokazali pouzdanim, kada je otkrivanje virusa u pitanju. Zbog toga je potrebno proizvesti ili domaći test, ili nabaviti dovoljnu količinu izvana.
Ovakav sistem omogućit će precizno otkrivanje zaraženih i njihivo stavljanje u izolaciju-karantenu. Ostatak ljudi koji su zdravi moći će slobodno da se kreće, trgovine, ugostiteljski objekti i ostatak ekonomije moći će nastaviti da radi
U Evropi i svijetu se sada raspravlja o novom talasu, kako ukoliko dođe, ljude neće biti jednostavno zatvoriti u njihove domove, kao za vrijeme prvog talasa, te bi moglo doći do masovnih pobuna populacije.
Sa velikom ovisnosti o uvozu namirnica, nažalost moram reći kako je BiH u težem položaju od većine država EU, međutim, postoji daleko veći potencijal da se ovakvo nešto brzo promijeni.
Ukoliko novi talas dođe, najpogođenija mjesta biće veliki gradovi, čije zalihe i potrebe za hranom brzo mogu biti potrošene.
Da li će novi talas i nest doći u Evropu, saznat ćemo u narednim mjesecima.
Autor: F.T
[custom-related-posts title=”Povezano” none_text=”None found” order_by=”title” order=”ASC”]
