Čavušoglu: Turska želi Ukrajinu koja može zaštititi svoj teritorijalni integritet

Dolazak turskog ministra diplomatije na Berlinsku konferenciju 23. juna. 2021. godine (Foto: Twitter)

Turska želi Ukrajinu koja je u stanju zaštititi svoj suverenitet i teritorijalni integritet, izjavio je u srijedu ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu, tokom ukrajinske Reformske konferencije u glavnom gradu Litvanije


Naglašavajući da Ankara podržava proces reformi u Kijevu, Čavušoglu je izjavio: „Ovim reformama želimo vidjeti jaču i prosperitetniju Ukrajinu. Sigurno će biti lakše prevladati ishode krize u Donbasu i Krimu s Ukrajinom koja je prošla dobar proces reformi. “

Čavušoglu je izjavio da Ukrajina ima ekonomske, političke i sigurnosne probleme od 2014. godine i dodao: „Uprkos tim poteškoćama, ukrajinska vlada započela je asertivan program reformi. Dva su osnovna elementa za provođenje ovih reformi; jednostavnost i efikasna primjena. “

Ukrajina i Rusija su u sukobu od 2014. godine, kada je Moskva anektirala ukrajinski poluotok Krim. Ukrajinu ima problem i sa separatistima na istoku zemlje, koje podržava Rusija.

Podvukao je da se reforme moraju provesti na svim nivoima birokratije, čestitajući ukrajinskoj vladi.

Također je pohvalio ukrajinski parlament zbog usvajanja zakona 2. jula kojim su krimski Tatari prepoznati kao autohtoni narod, dodajući: “Ovi koraci pojačavaju napore Ukrajine za integraciju u evroatlantsku porodicu.”

Krimski Tatari su lokalna muslimanska zajednica sa krimskog poluostrva. 18. maja 1944. godine sovjetski režim deportovao je stotine hiljada krimskih Tatara u centralnu Aziju, optuživši ih za saradnju sa okupacijskim nacističkim snagama. Krimski Tatari deportovani su u različite regije na sovjetskim teritorijama, posebno u Sibir i Uzbekistan. Smatra se da je gotovo polovina prognanih, koji su petrpjeli višemjesečne teške životne uslove, umrla od gladi i bolesti.

Progon se nastavio do 1987. godine, kada je sovjetska vlada dopustila 2.300 krimskih Tatara da se vrate u domovinu. Naredne 1988. godine vratilo se 19.300 ljudi, ali, po povratku, suočili su se s dugotrajnim problemima diskriminacije.

Većina krimskih Tatara usprotivila se aneksiji poluotoka Krim 2014. godine. Ruske vlasti su od tada surovo postupale prema zajednici Tatara, zabranivši njihovo okupljanje i televizijski kanal, te zatvarajući na desetine njihovih aktivista.

Ukrajina je osnovala Krimsku platformu u oktobru 2020. godine kao dio svoje strategije deokupacije Krima. Turska je bila među prvim zemljama koja je izrazila podršku Krimskoj platformi, čiji sastanak će se održati 23. augusta.

Nedavno je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio za Daily Sabah da je Krimska platforma “političko oružje Ukrajine” za odbranu teritorijalnog integriteta i obnavljanje granica.

Turska, odlučna pristalica krimskih Tatara, u Ukrajini će sagraditi stotine kuća za raseljene.

“Zaštita prava investitora kroz snažno pravosuđe važno je za kontinuirani tok SDI (izravnih stranih investicija). Borba protiv korupcije je još jedno kritično pitanje. Oligarhizacija je i dalje ozbiljan izazov,” dodao je Čavušoglu, govoreći o situaciji u Ukrajini.

Čavušoglu je takođe rekao da je za izgradnju jače i nezavisnije Ukrajine važna veća saradnja sa NATO-om. Izjavio je da je Ankara spremna biti domaćin buduće konferencije kako bi pokazala podršku ukrajinskim reformskim naporima.

Prethodne ukrajinske konferencije o reformama održane su u Londonu 2017. godine, u Kopenhagenu 2018. i Torontu 2019. godine.

Konferencija okuplja ukrajinske i strane vladine zvaničnike, predstavnike EU, NATO-a i G-7, kao i članove poslovnog i civilnog društva.

Podijelite: