Tragična eksplozija koja je razorila glavnu luku u Bejrutu nametnula je još jedan teret već iscrpljenim političkim i finansijskim resursima Libana, u vrijeme kada vlada očajnički traži međunarodnu i domaću pomoć, pogođen teškom ekonomskom krizom.
U utorak je masovna eksplozija u Bejrutu odjeknula u gotovo svim dijelovima grada, usmrtivši najmanje 100 ljudi, a ozlijedivši više od 4000, uzrokujući široku materijalnu štetu.
Eksplozija je uzrokovala teške ekonomske posljedice u državi koja se ionako nalazi u već teškoj ekonomskoj krizi. Uz snažne političke polarizacije, u zemlji se sudaraju interesi regionalnih i međunarodnih sila.
Luka Bejrut najveća je transportna i istovarna tačka u Libanonu, kroz koju prolazi oko 70% dolaznog i odlaznog trgovinskog prometa prema zemlji i iz nje.
Ministar ekonomije Raoul Nehme u srijedu je rekao da Liban ima dovoljno rezervi žita za “nešto manje od mjesec dana”, nakon što je eksplozija uništila glavne silose u državi.
“Trenutno tražimo skladišta”, rekao je Nehme za Reuters, dodajući da Libanonu treba dovoljno zaliha za najmanje tri naredna mjeseca, kako bi se osigurala sigurnost hrane.
U međuvremenu, guverner Bejruta Marwan Abboud rekao je da je eksplozija ostavila više od 200.000 ljudi bez krova nad glavom, uzrokujući štetu na zgradama u vrijednosti između tri i pet milijardi dolara.
Premijer Hassan Diab rekao je da je u utorak do eksplozije došlo zbog 2.750 tona amonijevog nitrata, ostavljenog u skladištu bejrutske luke već šest godina, bez provedbe odgovarajućih sigurnosnih mjera.
1887. godine luka je pretvorena u organiziranu istovarnu i otpremničku luku, kada su osmanske vlasti ponudile koncesiju za luku kompaniji sa sjedištem u tadašnjem carstvu.
Luka se nalazi na strateškom području koje povezuje ekonomska tržišta Azije, Evrope i Afrike i na taj način smanjuje trajanje komercijalnih plovidbenih putovanja u usporedbi s drugim rutama.
Izravnom vezom sa 56 pomorskih luka na tri kontinenta, luka prima i izvozi robu u saradnji s 300 drugih luka širom svijeta.
Luka Bejrut je u 2018. godini primila oko 7,05 miliona tona robe, što predstavlja 72% ukupnog uvoza robe morskim putem, u usporedbi s izvozom od gotovo milion tona, što predstavlja 78% ukupnog izvoza.
Podaci pokazuju da je luka u 2019. zaradila više od 200 miliona dolara, u usporedbi s 313 miliona u 2018. godini, dok prihodi nisu premašili 90 miliona dolara od 2005. godine.
U nastojanju libanskih vlasti da brzo ublaže gubitke, Vrhovno vijeće odbrane u Libanonu preporučilo je pripremu luke Tripoli, na sjeveru Libana, kako bi se osigurala mogućnost za uvoz i izvoz.
