Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je da će pozvati turske trupe u Azerbajdžan, ukoliko bilo koja zemlja ugrozi Baku, usred postojećeg sukoba u okupiranoj regiji Nagorno-Karabaha
“Pozvali smo sve zemlje, uključujući naše susjede i nesusjede, da se klone ovog sukoba“, rekao je Alijev, dodajući da se Azerbejdžan bori protiv Armenije na međunarodno priznatom azerbejdžanskom teritoriju.
Alijev je rekao da ne misli da će turska pomoć biti potrebna, ali postoji sporazum s Turskom, koji je potpisan prije nekoliko godina, predviđajući vojnu pomoć u slučaju agresije.
“Ako se Azerbejdžan suoči s agresijom i bude trebao vojnu pomoć turske vojske, možemo iskoristiti ovu opciju i pozvati ih da dođu“, izjavio je Alijev.
Nije jasno na koju zemlju se odnosi izjava Alijeva, međutim, Iran je posljednjih sedmica transportovao veliki dio svojih vojnih snaga blizu granice sa Azerbejdžanom i Armenijom.
Iranski zvaničnici kažu da Iran trpi kolateralnu štetu zbog sukoba u Nagorno-Karabahu. Iz tog razloga, iranska je vojska u petak najavila raspoređivanje više oklopnih jedinica u sjeverozapadnoj regiji, koja se graniči s Azerbejdžanom i Armenijom.
Posljednjih sedmica, Iran je slao trupe na granicu, s namjerom da je zaštiti u slučaju da protivničke vojske Armenije i Azerbejdžana “odu predaleko”.
“Nijedna sila ne može pokušati promijeniti geografiju regije, mi to nećemo tolerisati“, rekao je jedan iranski zvaničnik na državnoj televiziji.
Izjava Alijeva uslijedila je dan nakon što je azerbejdžanska vojska oslobodila strateški grad Šušu, nakon 28 godina okupacije od strane Armenije.
Šuša ima presudnu važnost u sveukupnom oslobađanju okupirane regije Nagorno-Karabaha.
Grad ima značajnu stratešku vojnu poziciju jer je udaljen oko 10 kilometara južno od glavnog grada regije, Khankendija (Stepanakert), i nalazi se na cesti koja povezuje grad s armenskim teritorijom.
Oko 20% teritorije Azerbejdžana, uključujući Nagorno-Karabah i sedam susjednih regija, našlo se pod armenskom okupacijom gotovo tri decenije.
Iako su svjetske sile pozvale na održivi prekid vatre, Turska je podržala pravo Azerbejdžana na samoobranu, i zatražila povlačenje armenskih okupatorskih snaga.
Višestruke rezolucije Ujedinjenih nacija također pozivaju na bezuvjetno povlačenje napadačkih snaga.
Azerbejdžan i Armenija vodili su žestoke sukobe oko Nagorno-Karabaha, otkako su armenski separatisti, podržani od strane Armenije, preuzeli kontrolu nad planinskom provincijom u ratu 90-ih, u kojem je poginulo 30 000 ljudi.
Samoproglašena nezavisnost Nagorno-Karabaha nije međunarodno priznata, čak ni od strane Armenije. Prema međunarodnom pravu, ova teritorija i dalje se smatra dijelom Azerbejdžana.
Od 27. septembra se vode najžešće borbe još od prekida vatre 1994. godine, i traju, unatoč intenzivnim diplomatskim naporima da se sukob zaustavi.
Dvije strane su se već tri puta dogovorile o prekidu vatre. Kao najnoviji prekid vatre, dogovoren je uz posredovanje Sjedinjenih Država, ali primirje je brzo propalo.
Borbe su se intenzivirale posljednjih dana obnovljenim granatiranjem i raketnim napadima na civilna područja.
