Turski i azerbejdžanski komandosI započeli su u četvrtak zajedničke vojne vježbe u skladu sa sporazumom o vojnoj saradnji između dvije zemlje, saopćilo je azerbejdžansko ministarstvo odbrane.
Pripadnici “dvije bratske zemlje” započeli su vježbe u glavnom gradu Azerbejdžana u skladu sa sporazumom o vojnoj saradnji između dvije zemlje. Vježbe će trajati do 12. septembra, saopćilo je ministarstvo.
U junu su turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegov azerbejdžanski kolega Ilham Alijev potpisali zajedničku deklaraciju u historijskom gradu Šuši, koji je prošle godine oslobođen od gotovo trodecenijske okupacije od strane armenskih snaga.
“Glavni cilj vježbi u kojima su učestvovali pripadnici azerbejdžanske i turske vojske je poboljšati interoperabilnost jedinica između dvije zemlje tokom borbenih operacija, razviti vještine vojnog odlučivanja među zapovjednicima i njihovu sposobnost da kontrolišu jedinice “, dodaje se u saopćenju.
Također je naglašeno da će se tokom vježbi izvršiti i zadaci izvođenja podvodnih napada u odbrambenim operacijama.
Tursko ministarstvo odbrane potvrdilo je također održavanje vježbe na svom Twitter nalogu, ističući da je obuka obuhvatila scenarij bliske borbe u urbanim sredinama. Deklaracija iz Šuše potvrđuje zajedničke odbrambene napore dvije vojske koje se suočavaju sa prijetnjama izvana. Deklaracija također naglašava zajedničke napore na restrukturiranju i modernizaciji oružanih snaga Azerbejdžana.
Dvije zemlje su se također dogovorile da će potaknuti izvođenje zajedničkih projekata s ciljem razvoja sposobnosti u području mora, zraka i svemira.
Deklaracijom iz Šuše se osigurava proširenje i produbljivanje zajedničkih napora i saradnje u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala, trgovine drogom, pranja novca, trgovine ljudima, ilegalnih migracija i širenja oružja za masovno uništenje.
Odnosi između bivših sovjetskih republika Azerbejdžana i Armenije napeti su od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, teritoriju međunarodno priznatu kao dio Azerbejdžana, i sedam susjednih regija.
Kada su 27. septembra 2020. godine izbili novi sukobi, armenska vojska pokrenula je napade na civile i azerbejdžanske snage i prekršila nekoliko humanitarnih sporazuma o prekidu vatre.
Tokom sukoba, koji je trajao nešto kraće od dva mjeseca, Azerbejdžan je oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela od gotovo trodecenijske armenske okupacije. Dvije zemlje su 10. novembra 2020. godine potpisale sporazum o prekidu vatre, uz posredovanje Rusije, kojim su privremeno bile okončani sukobi.
Prekid vatre se smatrao pobjedom Azerbejdžana i teškim porazom za Armeniju, čije su se oružane snage djelomično povukle iz Nagorno-Karabaha. Međutim, posljednjih mjeseci situacija se značajno promijenila jer su armenske snage otpočele sa novim provokacijama duž granice sa Azerbejdžanom, izvodeći također artijerijske napade na azerbejdžansku pokrajinu Nahčivan.
Smatra se kako ove napade podstrekuje Rusija, koja uz razna obećanja o vojnoj pomoći ohrabruje Armeniju da uđe u nove sukobe sa Azerbejdžanom ali i Turskom. Prema važećim sporazumima, azerbejdžanska pokrajina Nahčivan je pod direktnom zaštitom turske vojske, te svaki napad na ovu enklavu može izazvati direktnu odmazdu turske vojske.
Rusija je proteklih dana također održavala pomorske vojne vježbe nedaleko od obale azerbejdžanskog glavnog grada, uz sudjelovanje Irana, Kazahstana i Azerbejdžana, što je ozbiljan signal da napetosti i tenzije na Kavkazu nisu nestale.
