‘Rat je mogao biti spriječen, ali mi smo se odlučili boriti’ protiv Azerbejdžana, kaže armenski premijer
Armenski premijer u ponedjeljak je rekao da ostavka nije na njegovom dnevnom redu, u vrijeme demonstracija u njegovoj zemlji.
“Znam da sam prvi odgovoran za situaciju. Iz tog se razloga mogu pojaviti na sudu, ako moram“, rekao je Nikol Pašinjan na videokonferenciji, pozivajući se na sporazum o primirju u Gornjem Karabahu.
Armenci su započeli anti-vladine demonstracije nakon što je Pašinjan prihvatio poraz protiv Azerbejdžana i potpisao mirovni sporazum, kojim su okončani višesedmični oružani sukobi u Gornjem Karabahu.
Turska je primirje pozdravila kao “veliku pobjedu” Azerbejdžana.
Pašinjan je također rekao da se sukob mogao spriječiti, ali Armenija se ‘odlučila boriti’.
“Moj je cilj samo osigurati stabilnost i sigurnost zemlje“, izjavio je premijer Armenije.
Ukupno 17 opozicionih stranaka pozvalo je Pašinjana da odstupi, kako bi spriječio “nenadoknadive gubitke” zbog sporazuma o Karabahu.
U međuvremenu je Pašinjan razriješio dužnosti predsjednika Odbora za vojnu industriju Armenije, Artaka Davtyana, dok je ministar vanjskih poslova, Zohrab Mnatsakanyan, podnio ostavku uslijed najava armenskog premijera da će i njega razriješiti dužnosti.
Odnosi između bivših sovjetskih republika Azerbejdžana i Armenije napeti su od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, poznat i kao Gornji Karabah, teritorij priznat kao dio Azerbejdžana kao i sedam susjednih regija.
Novi sukobi izbili su 27. septembra, a armenska vojska nastavila je napade na civilne mete i azerbejdžanske snage, čak 44 dana, kršeći tako humanitarne sporazume o prekidu vatre.
Baku je za to vrijeme oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela od armenske okupacije.
Dvije zemlje su 10. novembra potpisale mirovni sporazum, uz posredovanje Rusije, o prekidu borbi i naporima da se postigne trajno i sveobuhvatno rješenje krize.
