Povežite se sa nama

Hi, what are you looking for?

Kavkaz

Armenski premijer kaže da su koristili Iskander ali da nije eksplodirao

Armenski premijer Nikol Pašinjan i ruski predsjednik Vladimir Putin (Fotografija: Alexei Nikolsky / Ruski predsjednički ured za medije i informisanje / TASS)

Armenski premijer Nikol Pašinjan, govoreći zadnjih dana u jednom intervjuu, odgovorio je na pitanje zašto armenska strana tokom rata nije koristila Iskander

Bivši armenski premijer i predsjednik Serzh Sargsyan je izjavio kako je iznenađen zašto se treći ili četvrti dan rata nije koristio Iskander. Voditelj emisije je upitao sadašnjeg premijera Armenije da li je ovo upućeno njemu?

“Možda je upućeno meni, ali mislim da bi „odbačeni“ [Serzh Sargsyan] trebao znati odgovore na brojna pitanja, a ne postavljati pitanja na koja zna odgovore,” odgovorio je Pašinjan.

“Možda će odgovoriti zašto korišteni Iskander nisu eksplodirali ili su eksplodirali samo 10% posto, naprimjer,” dodao je premijer Armenije.

Iskander je mobilni taktički balistički raketni sistem kratkog dometa proizveden u Rusiji. 2016. godine Armenija, kao ruski saveznik i članica Organizacije o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), postala je prva strana država koja je primila isporuku sistema.

Taktički balistički sistem Iskander (Fotografija: Boevaya mashina)

U novembru 2020. godine objavljeno je da su armenske oružane snage koristile Iskander tokom vojnog sukoba u Nagorno-Karabahu.

Nakon nekoliko pokušaja zaključivanja primirja, lideri Rusije, Armenije i Azerbejdžana usvojili su 9. novembra zajedničku izjavu o prekidu vatre u Nagorno-Karabahu. Ruske mirovne trupe poslane su u region Karabaha. Armenski građani potpisivanje sporazuma doživjeli su kao predaju, u vezi s kojom su u Jerevanu održani protesti na kojima se tražila ostavka premijera Nikole Pašinjana.

Tokom 44-dnevnog sukoba u Karabahu, Azerbejdžan je oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela, dok je najmanje 2.802 Azerbejdžanskih vojnika stradalo. Međutim, postoje različite tvrdnje o broju žrtava na Armenskoj strani, koji bi, kažu izvori i zvaničnici, mogao biti i do 5.000.

U skladu sa sporazumom, regija Agdam došla je pod kontrolu Azerbejdžana 20. novembra, regije Kelbajar 15. novembra i regija Lacin 1. decembra.

Izvor: gazeta.ru/aysor.am

Sva autorska prava pripadaju portalu Nova zora © 2021