Prema izvještajima azerbejdžanskih medija, armenski oporbeni političar Eduard Sarmazanov optužio je armenskog premijera kako će Azerbejdžanu predati južnu armensku regiju Zangezur
Armenski premijer Nikol Pašinijan ustupit će Azerbejdžanu armensko područje Zangezur, umjesto da plati odštetu za štetu nanesenu u okupiranim regijama Nagorno-Karabaha, rekao je armenski oporbeni političar, prenose azerbejdžanski mediji.
Armensko područje Zangezura koridorom razdvaja azerbejdžansku Nahčivansku Republiku i matični teritoriji Azerbejdžana.
“Pašinijan će ponovno sjesti za pregovarački stol i reći da prepuštamo kontrolu nad područjem Zangezura, jer nemamo 50 milijardi dolara”, prenosi turski list Yeni Şafak, citirajući izjavu glasnogovornika Republikanske stranke Armenije, Eduarda Šarmazanova
Iako je Azerbejdžan oslobodio dio teritorije od armenske okupacije u 44-dnevnom ratu, također planira podnijeti brojne zahtjeve međunarodnim sudovima za naknadu štete prouzrokovane okupacijom.
Armenski oporbeni političar tvrdi da Baku može zahtijevati odštetu do 50 milijardi dolara, koju jerevanska administracija nije u mogućnosti platiti.
Šarmazanov je također rekao da Pašinijan više ne može ništa reći azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu, jer više nema moć i dat će ustupke i odreći se Zangezura, kako bi bio izbjegao plaćanje odštete od 50 milijardi dolara.
Armenija se složila predati tri okruga oko Karabaha, uključujući Aghdam, Kalbajar i Lačin, kao dio sporazuma kojim je zaustavljena azerbajdžanska ofanziva, kojom je oslobođen dio okupiranog teritorija, okupiranog od strane armenskih separatista u ratu 1990-ih.
Aghdam je ustupljen 20. novembra, dok bi Lačin trebao biti predat azerbejdžanskim snagama do 1. decembra.
Armenski stanovnici i trupe, koji su napustili okupirana područja Nagorno-Karabaha, nakon mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom, palili su domove i šumsko zemljište dok su napuštali ova područja.
Odnosi između bivših sovjetskih republika napeti su od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Gornji Karabah, poznat i kao Nagorno-Karabah, teritorij priznat kao dio Azerbejdžana.
Novi sukobi izbili su 27. septembra, a armenska vojska je 44 dana nastavila napadati civile i azerbejdžanske snage, kršeći čak tri humanitarna sporazuma o prekidu vatre.
Baku je za to vrijeme oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela od armenske okupacije.
Azerbejdžan i Armenija su 10. novembra, uz posredovanje Rusije i nakon niza armenskih poraza, potpisali sporazum o primirju s ciljem postizanja sveobuhvatnog rješenja.
