Armenski premijer Nikol Pašinijan rekao je u ponedjeljak navečer da je “bolno” potpisao sporazum s čelnicima Azerbejdžana i Rusije o prekidu rata s Azerbajdžanom u utorak
“Potpisao sam izjavu s predsjednicima Rusije i Azerbejdžana o prekidu rata u Karabahu“, rekao je Pašinjan u izjavi objavljenoj na njegovoj Facebook stranici, nazivajući taj potez “bolnim za njega osobno i za njegov narod“.
Kremlj je kasnije objavio saopštenje, rekavši da su strane potpisale sporazum o “potpunom zaustavljanju” borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu.
Pašinijan je dodao da će se naciji obratiti “u narednim danima“.
“Odluku sam donio kao rezultat duboke analize vojne situacije“, rekao je.
“Moramo analizirati svoje godine nezavisnosti kako bismo planirali svoju budućnost i da ne bi ponavljali pogreške iz prošlosti“, dodao je Pašinijan.
Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je kasnije da je primirje započelo i da će azerbejdžanska i armenska vojska ostati na položajima koje kontroliraju.
Prema članku objavljenom na portalu Middleeasteye , sporazumom će se Armeniji naložiti da Azerbejdžanu “ustupi velik dio teritorija“.
Turske i ruske mirovne snage bit će razmještene u Nagorno-Karabahu nakon dogovora, izvijestila je televizija Haber Global.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev također se obratio naciji kasnije tijekom dana. Pozdravivši sporazum kao pobjedu, Aliyev je dodao kako ga je Pašinijan morao potpisati, nakon što je Azerbejdžan oslobodio svoja okupirana područja, posebno ključni grad Šušu.
Nedavno oslobađanje Šuše također je velika pobjeda azerbejdžanskih snaga, koje su napredovale u sukobima protiv armenskih separatističkih boraca, otkako su prije mjesec dana eskalirale nove borbe oko Nagorno-Karabaha.
Azerbejdžanska vojska zadala je “teške udarce” armenskim vojnim snagama u regiji Khojavend, priopćilo je u ponedjeljak i azerbejdžansko ministarstvo odbrane, dodajući da su okupatorske armenske snage preko noći neprestano napadale položaje azerbejdžanske vojske i civilnih naselja nastavljajući kršenje prekida vatre.
U izjavi ministarstva kasno u nedjelju navodi se da je armenska vojska pretrpjela “velike gubitke” i pobjegla s položaja prvih linija fronta.
Odnosi između dvije bivše sovjetske republike oko regije Nagorno-Karabaha napeti su još od 1991. godine. Armenija je više puta napadala azerbejdžanske civile i vojne snage, kršeći tri humanitarna sporazuma o prekidu vatre.
Od nove eskalacije 27. septembra, najmanje 93 azerbejdžanska civila ubijena su u armenskim napadima, koji su usmjereni na stambena područja, a 407 civila je ozlijeđeno.
Uništeno je oko 3064 kuća i 100 stambenih zgrada, dok su oštećena 504 civilna objekta.
Ministarstvo odbrane armenskih separatističkih snaga priopćilo je u ponedjeljak da je zabilježilo još 44 žrtava među svojim vojnicima, čim je se broj njihovih vojnih žrtava popeo na 1.221, otkako su krajem septembra izbili sukobi s Azerbajdžanom.
Tijekom proteklih šest sedmica, azerbejdžanska vojska je oslobodila pet gradova, tri naselja, gotovo 240 sela i neke strateške lokacije od armenske okupacije.
Oko 20% teritorija Azerbejdžana, uključujući Nagorno-Karabah i sedam susjednih regija, našlo se pod armenskom okupacijom gotovo tri zadnje decenije.
Povezano: EKSKLUZIVNO: Azerbejdžan i Armenija “blizu prekida vatre” oko Nagorno-Karabaha
