Ankara poriče najave iz Moskve da druga serija S-400 čeka da krene prema Turskoj, odgovarajući da je to pokušaj da se sabotiraju pregovori Turske sa Sjedinjenim Državama i EU.
Vojna logika vrlo kontroverzne nabavke ruskih protuzračnih sistema S-400 od strane Turske 2017. godine nastavlja prkositi razumu mnogih analitičara.
Ova tema ostaje glavna tačka na dnevnom redu u napetim odnosima Turske sa Sjedinjenim Državama i njenim evropskim saveznicima. Mnogi smatraju kako je nabavka S-400 upravo glavni uzrok isključenja Ankare iz programa razvoja borbenih aviona F-35, te blokada isporuke navedenih aviona koji bi znatno ojačali tursko ratno zrakoplovstvo.
Još uvijek nije jasno gdje i kada Ankara planira rasporediti ruske sisteme i koji će biti mogući scenarij za njihovu konačnu upotrebu.
Pokušaji iz Moskve da se sabotira ponovno približavanje Ankare sa Sjedinjenim Državama
Ipak, ono čega su se mnogi pribojavali sada bi se moglo pokazati istinitim. Pojavljuju se naznake da Moskva možda koristi pitanje S-400 za vršenje pritiska nad Turskom u vrijeme kada Ankara pokušava poboljšati svoje odnose sa Zapadom.
Prošle sedmice najava Aleksandra Mihejeva, šefa ruske kompanije Rosoboronexport za izvoz oružja, da će druga serija S-400 uskoro krenuti prema Turskoj izazvala je pometnju u Ankari.
Odgovarajući na pitanja novinara tokom vojnog sajma naoružanja Army-2021 u Moskvi, Mikheyev je rekao da se dogovaraju posljednji detalji oko sporazuma za isporuku.
Rekao je da će sporazum uskoro biti finaliziran. “Radimo na tome. “Ubrzo” znači ove godine, naravno. ” Očigledno nezadovoljni ovom izjavom, odgovor iz Ankare na ovu izjavu bio je u najmanju ruku hladan.
Izvori bliski turskoj odbrambenoj industriji poricali su da će takav sporazum biti zaključen u narednim mjesecima.
“Ovo je tema o kojoj se može razgovarati u bilo kojem trenutku, ali mi u ovoj fazi nemamo takav zahtjev”, rekao je izvor iz Direktorata za tursku vojnu industriju za BBC Turkish.
Ono što možda brine Moskvu, prema istom izvoru, je Afganistan i bliski dijalog između Ankare i Vašingtona o ovoj temi.
“Ruska strana ili deklariše svoju namjeru ili pokušava manipulirati saradnjom u kojoj smo angažirani sa Sjedinjenim Državama”, dodao je izvor.
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan također je bio obazriv. On se dotakao ove teme na pitanje novinara tokom leta kući iz posjete Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
“Ne ustručavamo se oko druge serije S-400 iz Rusije ili sličnih tema. Preduzeli smo mnoge korake s Rusijom u vezi sa S-400 ili drugim pitanjima odbrambene industrije ”, rekao je Erdogan.
Međutim, suzdržao se od ulaska u detalje i nije rekao ništa što bi ukazivalo na to da je u planu dogovor o isporuci dodatnih sistema S-400 koji će biti zaključen do kraja godine.
“U ovom trenutku Rusija nema šta izgubiti što se tiče S-400. Prodaja je zaključena i novac je primljen ”, smatra
“U ovom trenutku Rusija nema šta izgubiti što se tiče S-400. Prodaja je zaključena i novac je primljen ”, smatra Ilter Turan, profesor sa međunarodnih odnosa na istanbulskom Univerzitetu Bilgi. Turan je rekao da je Moskva također zadovoljna političkim rezultatima ove prodaje.
“Bez obzira na to da li će Ankara ove sisteme dovesti u operativno stanje ili ne, ova kupovina je rezultirala sumnjom u posvećenost Turske [NATO-u] i posijala sjeme razdora unutar saveza”, rekao je Turan.
Nepremostive razlike o vanjskoj politici Rusije i Turske
Ankara je u protekle tri godine je posebno mogla uvidjeti da razlike s Moskvom oko pitanja poput Sirije, Libije, Kavkaza i Ukrajine nisu samo nepremostive, već su i izvori potencijalnih tenzija između dvije zemlje ako se njima pažljivo ne upravlja.
Ovo je također bio period u kojem je Erdogan morao realnije razmisliti o tome koliko je Ankara ovisna o Zapadu iz niza razloga, a najbitniji je trenutačno stanje turske ekonomije.
Erdoganov sastanak s predsjednikom Bajdenom na marginama nedavnog samita NATO -a u Briselu također je naglasio njegovu potrebu za poboljšanjem veza Turske sa Sjedinjenim Državama. Ove su veze posljednjih godina ozbiljno nazadovale zbog više pitanja. Tema S-400 je samo jedna od njih.
Odgovarajući na uporne pozive iz Vašingtona, posebno iz Kongresa, da Turska promijeni svoj stav o S-400, Erdogan je ipak prije sastanka s Bajdenom naglasio da se stav Turske po tom pitanju neće promijeniti.
Moskva pomno prati Erdoganove napore sa Zapadom oko ekonomske podrške i pomoći protiv novog priliva izbjeglica, ovaj put iz Afganistana.
“Davanje takve izjave u vrijeme kada Turska pokušava poboljšati veze sa Sjedinjenim Državama mogao bi biti pokušaj da se pokuša spriječiti taj proces”, rekao je Turan, osvrnuvši se na izjave izvršnog direktora Rosoboronexporta.
Ruska strana je takođe putem različitih kanala dala do znanja da je generalno nezadovoljna stavovima Turske o regionalnim sukobima, od Sirije i Libije do Ukrajine i Kavkaza.
Kritična pomoć Turske Azerbejdžanu u borbi protiv Armenije također je izazvala veliko negodovanje u Moskvi. Rusija je posebno osjetljiva na ovo pitanje jer Turska snabdijeva ukrajinsku vojsku istim bespilotnim letjelicama koje su omogućile azerbejdžanskoj vojsci da promijeni tok sukoba protiv Armenije.
Potreba za podrškom Turske, posebno u Afganistanu, također osigurava da Sjedinjene Države i Evropa nemaju izbora osim nastaviti saradnju s Turskom u nizu praktičnih pitanja.
Analitičarka koji se bavi vanjskom politikom, Barcin Yinanc, naglasila je da je u nedavnim razgovorima s evropskim liderima Erdogan ponovio želju Ankare da se pridruži programu “Permanent Structured Cooperation (PESCO)” koji je povezan sa sigurnosnom i odbrambenom politikom Evropske unije.
“Želja Turske da se pridruži [PESCO -u] pokazuje da, iako želi spriječiti da NATO izgubi snagu, ne želi biti izostavljena iz [zapadnih] struktura pored NATO-a”, napisala je Yinanc u svojoj kolumni za portal T24.
Turan se prisjetio da je Turska aktivno sudjelovala u nedavnim vježbama NATO-a i da nije pravila nikakav problem za prolazak NATO brodova za pristup Crnom moru radi vojnih vježbi.
“Turska trenutno poduzima korake da uravnoteži veze koje razvija s Rusijom. Turska i Rusija nastavljaju saradnju, ali u isto vrijeme pokušavaju uravnotežiti međusobne snage ”, smatra Turan.
Turan je, međutim, dodao da Turska ne želi zatvoriti vrata Rusiji, čak ni u vezi s temama poput kupovine dodatnih S-400 “jer nije sigurna kako će napredovati odnosi sa Zapadom”.
Izvor: Semih Idiz/Al-Monitor
