ANALIZA: Koliko je efektivan Pantsir S1 koji je nabavila Srbija?

Pantsir S1 je topničko-raketni sistem protuvazdušne zaštite kratkog dometa koji kombinovano koristi top i rakete sa ciljem neutralisanja prijetnje

Subjektivno govoreći Pantsir S1 izgleda jako dobro, naoružan je sa 12 raketa 57E6 čiji je domet 20 kilometara.

Vazdušni topovi koje koristi Pantsir S1 u minuti ispaljuju 2500 metaka kalibra 30mm i efektivni domet topova je između 2 i 3 kilometra.

Sistem je evoluirao od ruskog sistema Tunguska kratkog dometa, čija je uloga bila slična kao odbrana od borbenih aviona u niskom letu, helikoptera, bespilotnih letjelica i krstarećih raketa.

Tunguska, ruski prethodnik Pantsira

Namjena Pantsira je još i zaštita sistema dugog dometa poput S-400.

Sistem posjeduje montiran radar koji može pratiti i ciljati mete, istovremeno posjeduje i elektro-optički blok za nadzor i upravljanje paljbom što sistemu omogućava veću mogućnost detektovanja i presretanja meta, uključujući i slabo-vidljive mete poput američkih JASSM krstarećih raketa.

Kada dođemo kod sistema kratkog dometa, najvažnija osobina je brzo djelovanje i reakcija.

Slabo-vidljive mete poput krstarećih raketa lete vrlo nisko iznad zemljine površine tako da ih radari vrlo teško mogu otkriti na većim udaljenostima.

Ovo stavlja Pantsir u situaciju da mora djelovati u vremenskom okviru manjem od jedne minute što i jeste namjena Pantsira.

Pantsir radar vrši skeniranje zračnog prostora svakih 2 sekunde u rasponu 360 stepeni, dok sistemi na kojima je ugrađen novi radar skeniraju prostor svake sekunde u istom rasponu.

Pantsir S1 je u realnom sukobu jedino isproban u Siriji

Postoje informacije o tome kako je ovaj sistem oborio turski izviđački avion 2012. godine na granici sa Sirijom, kasnije i nekoliko bespilotnih letjelica 2017 godine.

Uništeni ruski borbeni avioni u Siriji, Pantsir nije uspio zaustaviti napad

Za vrijeme NATO napada na Siriju, počelo se špekulisati kako je ovaj sistem zaustavio napade NATO članica oborivši 23 krstareće rakete koje su ispalili SAD, Britanci i Francuska.

Ali pregledom satelitskih snimaka na lokacijama pogođenih meta od strane stručnjaka, utvrđeno je kako su ovo samo špekulacije i propaganda, kako je vrlo vjerovatno da ovaj sistem nije oborio čak nijednu raketu.

Na satelitskim snimcima se vidjelo da su mnoge mete napada pogođene, iako je napad prethodno bio najavljen i sirijski režim je bio upozoren kako će se dogoditi, nisu uspjeli zaustaviti napade krstarećim raketama.

Drugi događaj gdje je Pantsir S1 došao u direktni okršaj bio je 10. Maj. 2018 godine, u kojem su izraelski avioni direktno gađali pozicije ovog sistema i uništili ga.

Izraelska vojska je javno objavila video kako uništava ovaj ruski sistem, što je bacilo veliku sumnju širom svijeta na realne mogućnosti ovog sistema.

Ruski vojni ekspert Viktor Markovski govorio je o tome kako Pantsir S1 ima problem sa praćenjem malih objekata poput dronova, dok istovremeno prati pogrešne mete poput velikih ptica, što dovodi u zabunu operativce koji upravljaju sistemom.

Markovski je govorio o tome kako se Pantsir loše pokazao u Siriji, s tim da je uspio neutralisati svega 19% meta, poredeći ga sa Tor protuvazdušnim sistemom čiji je procenat uspješnosti 80%.

Ali Viktorovi izvještaji su uskoro nestali iz javnosti, iza čega vjerovatno stoji ruska vlada koja nastoji zaustaviti širenje negativnih priča o ruskom naoružanju.

U realnosti postoje brojne negativne priče i o američkom naoružanju počevši od aviona F-35 pa do Patriot sistema.

Rusija je prodala Pantsir sistem u stotinama primjeraka širom svijeta državama poput Sirije, Iraka, Alžira, UAE i drugih. Negativne priče mogu uticati na prodaju ovog sistema drugim državama u budućnosti.

Kako god Pantsir je impresivan sistem koji nema konkurenta u svijetu, SAD posjeduje slične sisteme poput sistema Avenger ali nijedan nije fleksibilan kao Pantsir.

Pantsir S1 u inventaru vojske Srbije

Posljednjih dana krenula je isporuka ruskih sistema Pantsir S1 u Srbiju, ali šta Srbije dobiva ovim sistemom?

Sa ovim sistemom vojska Srbije biće u mogućnosti da zaštiti objekte od visoke važnosti (Aerodromi, infrastruktura, vojne baze i šire) i vojne trupe na terenu od zračnih napada.

Međutim sve ovisi o tome ko je napadač, ukoliko bi došlo do neke nove vojne intervencije NATO-a, ovaj sistem ne bi igrao značajnu ulogu jer nijedan postojeći sistem ne može zaustaviti masovan napad NATO-a.

Ukoliko pogledamo na države Srbije koje okružuju Srbiju, nijedna ne posjeduje ozbiljan inventar i mogućnosti za prekogranične operacije prema Srbiji, uključujući Bugarsku.

Interesantna je sama nabavka Pantsira S1 sa aspekta da postoje daleko naprednije varijante ovog sistema poput Pantsir SM ili Pantsir S1M čiji su radari i mogućnosti angažmana nad metama daleko napredniji.

Autor: F.T

Podijelite:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.